Informacija je energija! | Marketing| Kontakt|уторак, јун 19, 2018
Nalazite se na Home » ENERGETIKA » Hrvatska: Zadruga za etično finansiranje kupuje vjetroelektranu, građani mogu postati suvlasnici

Hrvatska: Zadruga za etično finansiranje kupuje vjetroelektranu, građani mogu postati suvlasnici 

ZAGREB, Zadruga za etično finansiranje (ZEF) potpisala je u utorak ugovor o kupovini vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini od tvrtke ECOwin

Zadruga za etično financiranje (ZEF) potpisala je u utorak ugovor o kupnji vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini od tvrtke ECOwind d.o.o, a ZEF ulozima svojih članova kani ući u njezinu stopostotnu vlasničku strukturu, dok će zadrugari povrat ulaganja ostvarivati kroz prodaju električne energije.

ZEF će ulozima svojih članova ući u njezinu 100-postotnu vlasničku strukturu, a zadrugari će povrat ulaganja ostvarivati kroz prodaju električne energije. Na taj način prvi put u Hrvatskoj građani, odnosno sadašnji i budući članovi ZEF-a, mogu investirati u vjetroelektranu čime postaju njezini suvlasnici, saopštila je Zadruga.

VE KOG ima potpisan dugoročni ugovor o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), prema sistemu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije, za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a. Minimalan je pojedinačni ulog 2500 kuna, maksimalan 7,5 miliona kuna, a očekuje se povrat na ulaganje u rasponu od 5,5 do 6,5 posto.

Ukupna je investicija vrijedna 21,74 miliona evra.“Ovaj i ostali energetski projekti koje ZEF planira u budućnosti doprinijet će razvoju obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti Hrvatske. Iza sebe već imamo pozitivno iskustvo našega člana, Zelene energetske zadruge, koja je novcem građana pokrenula izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci” – istaknuo je Goran Jeras, upravnik ZEF-a.

Prije potpisivanja ugovora o kupovini vjetroelektrane, u Hrvatskoj privrednoj komori održana je u organizaciji ZEF-a i panel diskusija Bankarski sistem u službi razvoja – analiza stanja i novi modeli na kojoj je raspravljano o ulozi bankarskog sistema u pokretanju privrede i ekonomskog razvoja, u Hrvatskoj i na globalnom nivou. Govorilo se o budućnost bankarstva, s obzirom na trend digitalizacije i jačanja FinTech konkurencije te mjestu koje u razvoju održivog finansiranja imaju etične banke.

“Osnovni je problem hrvatskog bankarskog sustava da je gotovo u potpunosti u stranim rukama pa stranci u velikoj mjeri kontroliraju naš rast i naše investicije; diktiraju cijenu kapitala pa samim time određuju i u što smijemo investirati, a u što ne smijemo ili možemo, ali znatno skuplje nego na zapadu” – istaknuo je prof. dr. Boris Podobnik, prodekan za znanost ZŠEM-a i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu te profesor fizike na Sveučilištu u Rijeci.

Podobnik je upozorio da strane banke sad određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a na taj način predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, italijanskom ili njemačkom.

“Postoji li mehanizam koji bi omogućio da mi kao narod išta zadržimo u svojim rukama ako naše firme moraju konkurirati, recimo, njemačkim koje su i bogatije i imaju u prosjeku puno bolji menadžment i stručnjake? Mislim da odgovor leži u etičnom bankarstvu i generalno etičnom biznisu. Zašto? Jer u takvom biznisu upravljačka prava ne ovise o unešenom kapitalu. Veći kapital, istina, nosi veću dobit, ali ne i veća prava. Na taj način, nešto što bi Hrvati stvorili i gdje bi činili većinu, u firmi ili zadruzi, ostalo bi hrvatsko pri čemu se ne bi se sputavao ulazak stranog kapitala” – kaže Podobnik uz napomenu da plemenite ideje nisu dovoljne te da menadžment etičnih banaka, kako bi opstao, mora biti vrhunski.

“Razvoj hrvatskog bankarstva do sada je obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državne garancije. A kakva očekivanja imamo od razvoja bankarstva u Hrvatskoj? Posebna pozornost trebala bi se posvetiti plasiranju viška štednje u financiranju lokalnih razvojnih projekata. Etične banke djeluju kao društveno odgovorne financijske institucije i tu bi mogao biti prostor za njih” – smatra Mihaela Grubišić Šeba, finansijska analitičarka, nezavisna konzultantica i direktorica kompanije BizVision za savjetovanje u poslovanju.

Dva su glavna trenda u bankarstvu: digitalna banka i FinTech rješenja. Za razliku od kllasičnih banaka, FinTech kompanije u fokusu imaju potrošača koji traži transparentnost, jednostavnost, lakši pristup i niži trošak usluge.

“Budućnost bankarskog sustava na tržištima zemalja u razvoju bit će vođena strateškim partnerstvima između davatelja usluga, financijskih institucija i regulatora. Za financijske institucije s kojima Oradian surađuje u jugoistočnoj Aziji i Africi, dugoročno partnerstvo pokazalo se najučinkovitijim načinom da financijske usluge budu pristupačnije i dostupnije pojedincima u njihovim zajednicama” – komentarisao je Antonio Šeparović, CEO kompanije Oradian.

Referirajući se na najnovije promjene koje je na domaće tržište donijela primjena Opšte uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), Igor Škrgatić, podpredsjednik Udruge malih i srednjih preduzetnika u HUP-u, predsjednik Privredno socijalnog savjeta Grada Zagreba i vlasnik Be-On savjetovanja, najavio je pojavu nove paradigme u bankarstvu.

“Stupanjem na snagu GDPR regulative HROK izvješća za fizičke osobe privremeno su suspendirana, no govorimo li o dobroj ili lošoj vijesti i kakve su njezine implikacije na tržište kredita? Jer, kroz HROK se dobro može vidjeti i struktura blokiranih građana, potencijal onih s redovnim prihodima čiji se dug može restrukturirati, a u Vladinim je mjerama za pomoć blokiranima ta kategorija građana potpuno zanemarena” – rekao je Škrgatić komentirajući zašto mjere Vlade za smanjenje prezaduženosti građana ne daju konkretne rezultate.

U fokusu projekta etične banke u osnivanju, koja će biti u vlasništvu građana, članova Zadruge za etično financiranje, nije stvaranje ekstra profita, nego radnih mjesta i infrastrukture. Cilj je angažirati 100-tine miliona kuna naših vlastitih depozita, a onda i milione evra iz europskih fondova, u razvojnim projektima kakav je i danas predstavljeno ulaganje u vjetroelektranu. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja da je održiv razvoj moguć u Hrvatskoj, rješenja traže izvan nje, navode iz ZEF-a u svojem saopštenju. Energetika.ba

 

Dodaj Komentar