LASTVA, Stanovnici mjesta Lastva i okolnih sela, oko dvadesetak kilometara od Trebinja, sanjaju san da će na njihovom području uskoro poteći prvi bareli “crnog zlata”.
Nadu za to im daju istraživanja koja su vršena na tom području još u prošlom vijeku, kada je utvrđeno da je područje južnog Jadrana potencijalno nalazište nafte.
Ukoliko nafte ima na crnogorskom primorju, onda je, cijene građani Trebinja i istočne Hercegovine, mora biti u pojasu od najmanje 100 kilometara, a kako je lokacija Lastve gotovo uz samu granicu sa Crnom Gorom, onda je, zaključuju, neminovno mora biti i na njihovom području.
Ekipa agencije Anadolija boravila je na lokaciji Lastve i šireg područja sela na krajnjem istoku Hercegovine za koje se tvrdi da su potencijalna nalazišta nafte. Ranko Šakotić, domaćin, pokazuje baštu na svom imanju gde su ranije vršena naftna istraživanja. Sjeća se da je to bilo još 1959/ 1960.
Upravo u njegovoj kući, priča, bio je smješten šef naftnih istraživanja, dok je njegovih desetak ljudi, koji su bili angažovani na nalazištima, bilo locirano u obližnjim barakama koje su izgrađene za te namjene. Naftna istraživanja je, kaže Šakotić, vršila tadašnja jugoslovenska kompanija “Geoistrage Nafta Bar” iz Crne Gore.
Priča Šakotić i o naftnim istraživanjima koja su vršena na lokaciji Lastve o čemu svjedoče dvije bušotine na Šakotićevom imanju koje i sada tamo stoje. Jedna od njih, iz koje izvire voda, vrlo često proizvodi čudne mehuriće. Na obližnjoj poljani, udaljenoj oko 300 do 400 metara od kuće Šakotića, nalazi se još nekoliko bušotina koje na površinu izbacuju masne mrlje, što jasno ukazuje da na većoj dubini ispod površine vode postoji mogućnost da ima nafte.
Na to, kaže Šakotić, ukazuju i biljke koje rastu na toj lokaciji i koje su svojstvene za barska područja. Te biljke, naglašava Šakotić, vezuju se za lokacije za koje se smatra da su potencijalna nalazišta nafte.
“Timovi Geoistrage Nafta Bara dolazili su na moje imanje 1960. Prvobitno su htjeli da istražuju u blizini moje kuće, ali smo ih zamolili da to malo pomjere uz polje. Oni su rekli da nema problema: ako ima nafte u blizini kuće, biće je u polju i šire. U mom vrtu su napravili bušotine na dubini od 35 metara. Istakli su kako postoji mogućnost da se na toj lokaciji nalazi naftna mrlja, odnosno da ima nafte” , istakao je Šakotić, stanovnik Lastve.
On navodi kako su 3-4 bušotine napravljene i nizvodno, u dolini rijeke Jazina, te da su i tu potencijalna nalazišta nafte. Zapravo, kako im je tada rečeno, naglašava Šakotić, to je šira lokacija Lastve, ali i obližnjih sela koja gravitiraju njemu, sve do granice sa Crnom Gorom u djelu Orjen – Bela gora (Bela planina, kako je poznata u narodu).
“Bilo je niz projekata. Na livadama u okolini, na potezu od oko 300 do 400 metara udaljenosti, jasno su primjećeni slojevi masnoće koji plivaju po vodi. Mještani su ovde pričali i još uvek pričaju kako nafta curi po površini. Nažalost, tada se projekat nije mogao završiti do kraja zbog nedostatka sredstava i odustalo se od daljeg rada.
Nadamo se da ćemo uskoro imati razloga za slavlje: da će nafta i zvanično poteći s naše lokacije“, zaključio je Šakotić.
Ovaj stanovnik Lastve priča kako je u proljeće ove godine angažovao ekipe preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici kako bi pronašao vodu koju će koristiti za navodnjavanje. Anadolija