Informacija je energija! | Marketing| Kontakt|уторак, фебруар 20, 2018
Nalazite se na Home » Nafta » Kinu će saudijsko-iranski sukob skupo koštati

Kinu će saudijsko-iranski sukob skupo koštati 

PEKING, Duboko zavisna o saudijskoj i iranskoj nafti, Kina ne može priuštiti sveopšti rat u regiji.

Aktuelna saudijsko-iranska diplomatska kriza se brzo pretvorila u sveopšti regionalni Hladni rat.

Nedugo nakon što su demonstranti upali u saudijsku ambasadu i konzulat u Teheranu i Mašhadu, Saudijska Arabija je odlučila da prekine diplomatske veze sa Iranom. Druge sunitske arapske nacije, od Bahreina i Katara do Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, slijedile su saudijski primjer ograničavanjem ili potpunim prekidom diplomatskih odnosa sa šiitskom velesilom.

Zabrinute zbog opasne eskalacije regionalnog rivaliteta između Saudijske Arabije i Irana, koji je već utjecao na sukobima pogođene zemlje kao što su Jemen i Sirija, svjetske sile su odlučile da reagiraju.

Obamina administracija je pozvala na održavanje „diplomatskog angažmana i direktnih razgovora“, dok je američki državni sekretar Džon Keri direktno pozvao iranske i saudijske kolege na smanjivanje napetosti.

Novi sporovi

Ruski zvaničnik je u međuvremenu indicirao da je Moskva spremna da posreduje u „smirivanju postojećih i novih sporova“ između dva otuđena susjeda.

I Vašington i Moskva su zabrinuti da će saudijsko-iranska svađa potopiti aktuelne napore za uspostavljanje mira u Siriji, dok istovremeno potkopava šanse za mobiliziranje međunarodne koalicije protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Kina je još jedna velika sila koja je duboko zabrinuta zbog geopolitičkih previranja na Bliskom istoku.

Azijska velesila je zbog nafte uveliko zavisna o Saudijskoj Arabiji i Iranu i ne može si priuštiti sveopšti požar u regiji koja je izvor većine (51,2 odsto) njenog energetskog uvoza.

S obzirom da se suočava sa rastućim buntom u svojim regijama koje uglavnom naseljava muslimansko stanovništvo, prije svega u Džinjiangu, Peking se također brine da će pogoršanje sektaških sporova na Bliskom istoku dodatno potpiriti ekstremističku ideologiju, te time pružiti utočište za međunarodne terorističke grupe koje imaju Kinu na nišanu.

Savez civilizacija

U „Sukobu civilizacija“ (1996), jedne od najkontroverznijih knjiga u novije vrijeme, Semjel Hantington je upozorio Zapad na nastanak neprijateljskog „konfučijevsko-islamskog“ saveza civilizacija, namjerenog da se „suprotstavlja Zapadu“ po nizu pitanja, uključujući ljudska prava i naoružavanje.

Među konfučijevskim zemljama je istakao Kinu i Sjevernu Koreju, naglašavajući njihovu dugotrajnu stratešku i vojnu saradnju sa (šiitskim) Iranom i (sunitskim) Pakistanom. Kina je ključna za razvoj konvencionalnih vojnih, ali i nuklearnih mogućnosti obje muslimanske zemlje.

Što se tiče Irana, Peking bliskoistočnu silu smatra podjednako pouzdanim bedemom protiv zapadne hegemonije na Bliskom istoku, kao i stalnim i pristupačnim izvorom ugljikovodika.

Tokom godina, usred sve većih tenzija između Teherana i Zapada, prije svega zbog iranskog nuklearnog programa, Kina je zamijenila Evropu kao glavni izvor tehnologije i kapitala za Iran.

Ali to nije spriječilo Kinu da kultiviše dublje ekonomske odnose sa sunitskim silama kao što su Saudijska Arabija i Egipat, koje su polagano očekivale novi poredak nakon američke intervencije na Bliskom istoku.

Tokom protekle decenije kineska trgovina sa Bliskim istokom je porasla za 600 posto, dostigavši vrijednost od 230 milijardi dolara.

Unatoč njenoj rastućoj ekonomskoj prevazi, politika Pekinga u pristupu regiji je, međutim, obilježena komercijalnim pragmatizmom i suzdržanom diplomatijom.

Proaktivna diplomatija

Rastući sektaški požar na Bliskom istoku je postao prijetnja širenju kineskih interesa na Bliskom istoku.

Iako su saudijsko-iranske tenzije do sada imale minimalan utjecaj na cijene nafte, svaki veliki regionalni sukob će negativno utjecati na energetsku sigurnost Kine.

Upravo je zabrinutost za regionalnu bezbjednost potakla Kinu da igra ključnu ulogu u olakšavanju provedbe iranskog nuklearnog sporazuma, iako to omogućava Teheranu nakon sankcija da smanji svoju ekonomsku zavisnost o Pekingu. Saudijsko-iranska saradnja je također ključ za rješavanje aktuelnih građanskih ratova u zemljama kao što su Jemen i Sirija, koje su postepeno postale utočište za ekstremističke grupe.

Usred diplomatskog razdora između Teherana i Rijada, Kina je izrazila zabrinutost „da bi ovo moglo pojačati regionalne sporove“, potaknuvši uključene strane da „poboljšaju komunikaciju u vezi borbe protiv terorizma“ i da se fokusiraju na uspostavljanje „zajedničkih napora“ protiv terorističkih grupa.

Problematični odnos Pekinga sa kineskom muslimanskom manjinom, prije svega sa ujgurskim stanovništvom u Džinjiangu, ključni je razlog za rastuću zabrinutost Kine u vezi širenja islamskog fundamentalizma na Bliskom istoku, ali i šire.

Tako je nedavno Kina predstavila svoj prvi „antiteroristički“ zakon, koji se generalno smatra novom mjerom za gušenje svakog vida protesta i pobune među ujgurskim stanovništvom, koji se protivi socio-političkoj i kulturalnoj marginalizaciji pod vladavinom Pekinga.

Etničko nasilje

U svjetlu rastućeg etničkog nasilja i širenja radikalizacije u Džinjiangu, Peking se brine da bi na zapadnim granicama moglo doći do infiltracije grupa povezanih sa ISIL-om i Al-Kaidom.

Najvažnije od svega, ISIL-ovo pogubljenje kineskog državljanina krajem 2015. natjeralo je Peking da odbaci svoju suzdržanu diplomatiju na Bliskom istoku u korist proaktivnijeg, iako odmjerenog, pristupa.

A regionalne sile kao što je Iran su otvoreno pozdravili takav razvoj događaja.

Postoje navodi da je Kina poslala vojne savjetnike kako bi pomogli u borbi protiv ISIL-a u Siriji, dok se mornarica Narodne oslobodilačke vojske kreće Mediteranom kako bi pružila svu potrebnu podršku u  slučaju nepredviđene situacije.

Više nego ikad se Kina našla uvučena u kaljugu Bliskog istoka. I kao što su druge velike sile davno otkrile, nema laganih opcija za Kinu u ovom nasilnom okruženju. Svaki sukob između njena dva vodeća regionalna partnera, Irana i Saudijske Arabije, samo će usložiti dilemu Kine. Nezavisne novine/Al Jazeera

Dodaj Komentar