Informacija je energija! | Marketing| Kontakt|петак, март 22, 2019
Nalazite se na Home » ENERGETIKA » Negativne posljedice jeftine nafte stižu na Bliski istok

Negativne posljedice jeftine nafte stižu na Bliski istok 

NJUJORK, Proizvodnja saudijske privrede ove godine će zabilježiti najsporiji rast od 2009, a nazire se i budžetski deficit od 15 odsto BDP. Većina nas bi prilikom pogleda na geografsku kartu Bliskog istoka pomislila – mnogo nafte. Gotovo trećina sirove nafte na svijetu dolazi iz ovog područja.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK), predvođena Saudijskom Arabijom, svojom strategijom povećanja proizvodnje prouzrokovala je znatan pad cijena na blizu 30 dolara po barelu.

Niže cijene imale su određene pozitivne efekte na razvijene ekonomije. Jeftiniji benzin podstakao je potražnju za ovom vrstom goriva na vodećim tržištima kao što je SAD – u prosjeku, potrošnja se povećala za gotovo četiri odsto prošle godine.
Sve očajniji, investitori koji se nadaju da će doći do rasta cijene nafte ističu da ova rastuća potražnja postavlja granicu ispod koje cijene ne mogu dalje da padaju.

Uprkos svim prednostima, Saudijska Arabija će možda poželjeti da preispita svoju strategiju povećanja ponude po bilo kojoj cijeni.
Niske cijene mogu da se odraze na potražnju nafte podjednako dobro i loše. Uzmimo jedan primjer: niži prihodi od izvoza imali su loš uticaj na privredu Saudijske Arabije i drugih zemalja proizvođača.
Ove godine, proizvodnja saudijske privrede bilježiće najsporiji rast od 2009. godine, tvrdi Kredi svis (Credit Suisse). Da situacija bude još gora, nazire se budžetski deficit od 15 odsto BDP.

Kao posljedica toga, potražnja za naftom u zemljama Bliskog istoka vjerovatno će zabilježiti pad. Prema podacima naftne kompanije „Britiš petroleum“ (BP), dnevna potrošnja u ovom regionu 2014. godine iznosila je gotovo devet miliona barela, čemu su najviše doprinjele Saudijska Arabija, Iran i UAE. Kina, kao drugi najveći potrošač na svijetu, koristi 11 miliona barela dnevno.
Oko milion barela dnevno trenutno se sagoreva za proizvodnju električne energije na Bliskom istoku. Ali slabija ekonomska aktivnost trebalo bi da umanji proizvodnju energije i korišćenje nafte. A za tim je potreba na Bliskom istoku velika.
U toku deset godina, zaključno sa 2014, potrošnja u ovom području povećavala se – izraženo u procentima – više nego u bilo kom drugom regionu, uključujući i azijsko-pacifički. Prema postojećim podacima, godišnje povećanje bilo je slično onom u SAD i Kini.

U međuvremenu, budžetski prihodi u Saudijskoj Arabiji prilično su pali, te su ministri počeli da razmatraju privatizaciju državne naftne kompanija „Saudi Aramko“ (Saudi Aramco).
Ali pokušaj umanjenja deficita smanjivanjem subvencija za gorivo dovešće do povećanja troškova potrošača. Krajem prošlog mjeseca cijene benzina u Saudijskoj Arabiji skočile su za dvije trećine. UAE je već smanjila subvencije prošlog ljeta.

Uprkos priči o rastućoj tražnji za benzinom u razvijenim zemljama, tržište nafte na kome cijene padaju bilježi pad potražnje, dok zemlje koje su veliki proizvođači osjećaju posljedice toga. Na Bliskom istoku nije sve usmjereno samo na snabdjevanje naftom.   Financial Times

Odgovor na Negativne posljedice jeftine nafte stižu na Bliski istok

  1. nenad

    josh jedan efekat je taj na finasijska trzita, dosta investicija je otislo za akcije anftnih kompanija, rafinerija, vlasnika velikih tankera, brodogradnja, masinske industrije koja je povezana sa naftnim biznisom i td…. Ako sve to padne onda padaju i berze, banke, i cela globalna ekonomija

     

Dodaj Komentar