Informacija je energija! | Marketing| Kontakt|недеља, децембар 16, 2018
Nalazite se na Home » ENERGETIKA » Veliki potrošači – najveći dobitnici pada cijene nafte

Veliki potrošači – najveći dobitnici pada cijene nafte 

NJUJORK,  Obični ljudi mogu zadovoljno trljati ruke na vijesti o padu cijene nafte, ali najveći dobitnici su veliki potrošaci poput privreda SAD, EU, Kine i Japana.

Među gubitnicima su izvoznici poput Rusije, Venecuele i Nigerije.
Cijena nafte od oko 60 dolara je duplo manja nego što je bila u junu što zadaje velike brige izvoznicima tog energenta. Ruska valuta je strmoglavo pala od ljeta, dok investitori brinu da bi Venecuela mogla da bankrotira.

Kad je riječ o ukupnoj svjetskoj privredi, da li će pad cijena nafte štetiti ili koristiti, zavisi od toga koliko će još cijena padati, koliko dugo će biti niska, ali i da li će doći do nemira i prevrata koji bi mogli prekinuti trgovinu ili otjerati investitore.

Vrijednost obveznica državnih naftnih kompanija i država u razvoju su pale. Recesija koja će vjerovatno pogoditi Rusiju sljedeće godine će otežati oporavak privreda u evropskim državama. S druge strane, američki berzanski indeksi su na rekordno visokim vrijednostima, čemu su doprinjeli i najmanja nezaposlenost i najveći rast zarada od velike recesije koja je počela 2008. godine.

Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog krize u Ukrajini već su uticale na rublju, a pad cijena nafte je dodatno ubrzao gubitak vrijednosti ruske valute.

Prodaja nafte i gasa pokriva skoro 70 odsto prihoda od ruskog izvoza. Ruska centralna banka procjenjuje da bi, ako cijena nafte ostane na oko 60 dolara, moglo doći do smanjenja privrede od skoro pet odsto sljedeće godine. Čak i na 80 dolara po barelu, ruska privreda bi i dalje mogla da se smanji za 0,8 odsto.

Kao i u Rusiji, i u Venecueli ekonomski problemi prethode padu cijene nafte, a ta zemlja je još zavisnija od naftnih prihoda, pošto oni pokrivaju 95 odsto izvoza. Cijena obveznica Venecuele naglo su pale prethodnih dana, pošto investitori strahuju da zemlja neće moći da otplaćuje dug i ući u bankrot, što bi moglo dovesti i do
političkih nemira.

Nigerija, koja je peti svjetski izvoznik nafte, zbog pada cijena smanjila je budžet za 2015. za tri milijarde dolara, odnosno 12 odsto.

Najveće svjetske privrede su i najveći potrošači nafte, pa niže cijene goriva mogu podstaći ekonomiju pošto će potrošačima ostajati više novca za trošenje, a kompanijama za investiranje.

Akcije avioprevoznika i poštanskih i kurirskih službi su prethodnih mjeseci porasle. Niske cijene goriva mogle bi prosječnom američkom domaćinstvu sljedeće godine uštediti 550 dolara, predviđa ministarstvo energetike SAD.

Potrošači u Kini, Japanu i Evropi manji deo prihoda troše na energente, pa smanjenje cijena energenata neće kao u SAD imati uticaj, ali će ipak dati podsticaj privredama. S druge strane, u Japanu postoji specifičan problem – pad u cijenama nafte može otežati napore da se podstakne inflacija u Japanu kako bi se prevazišla stagnacija.

Pad cijena nafte vjerovatno će omesti i ambiciozne planove za povećanje proizvodnje nafte u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku pošto niske cijene te projekte čine neisplativim.

Dok pad cijena nafte može imati prilično veliki negativni uticaj na izvoznike kao što su Rusija, Venecuela ili Nigerija, s drugim velikim izvoznicima stvar stoji drugačije.
Cijena eksploatacije nafte u zalivskim zemljama je dosta niža čak i od sadašnje cijene nafte na svjetskom teržitu, pa one i dalje mogu imati profit, mada manji nego
što se predviđalo.

Američko ministarstvo energetike procjenjuje da će prihod od nafte u članicama OPEK-a pasti na 446 milijardi dolara sljedeće godine, što je za 36 odsto manje nego od očekivanog prihoda ove godine. Beta

Dodaj Komentar