Informacija je energija! | Marketing| Kontakt|среда, јун 26, 2019
Nalazite se na Home » Zaštita Okoline » Srbija i region na udaru klimatskih promjena

Srbija i region na udaru klimatskih promjena 

BEOGRAD, Posljednji izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene potvrđuje da je za promjenu klime odgovoran čovjek, a najveći uticaj klimatskih promjena osjetiće stanovnici jugoistočne Evrope, pa i Srbija.

Povećanje koncentracije ugljendioksida posljedica je sagorjevanja fosilnih goriva u posljednjih 150 godina što direktno utiče na povećanje temperature, prenose Vestinet.rs

Osnovne činjenice vezane za promjenu klime nisu izmjenjene, niti je promjenjena teorijska osnova cijelog problema koja postoji još od 1976. godine, rekao je docent Fizičkog fakulteta Vladimir Đurđević i dodao da je pozitivno promjenjen prag povjerenja u podatke i da je od tada sprovedeno znatno više mjerenja.

Kada je riječ o Srbiji i jugoistočnoj Evropi, brojni izveštaji i analize ocijenjuju da je to region koji je najranjiviji i koji može pretrpjeti vrlo ozbiljne promjene za razliku od drugih.

„Trenutno je u Srbiji porast srednje godišnje temperature viši od srednjeg porasta globalne, što će reći da Srbija brže putuje ka budućoj klimi od ostatka svijeta„, naveo je Đurđević i naglasio da će na kraju 21. vijeka u Srbiji srednja temperatura biti povećana za četiri stepena, a možda i više.

Postoje velike šanse, ukazao je Đurđević, da ćemo se u budućem periodu više susretati sa kratkim, ali obilnijim padavinama poput onih iz maja ove godine, ali isto tako i sa ekstremnim sušama.

Još jedna od opasnosti su, kaže, toplotni udari u ljetnjem periodu poput onih iz 2007. godine kada je smrtnost porasla za 78 odsto kod osoba starijih od 65 godina u roku od dve nedjelje koliko je trajao tropski talas.

Na temu pozicije Srbije i zakonskih regulativa vezanih za klimatske promjene predstavnik Tima Evrope Aleksandar Macura je rekao da mi nemamo nacionalnu politiku prema klimatskim promjenama, da smo posljednji ratifikovali Kjoto sporazum i da nije iznenađenje što zaostajemo za Evropom.

“Kada usaglasimo nacionalno sa zakonodavstvom EU i počnemo ozbiljno da ga sprovodimo, što bi trebalo da se desi 2018. godine, tada ćemo preciznije znati gde smo po pitanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje su politike i mere koje se sprovode”, naglasila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Danijela Božanić.

“Neke administrativne rezultate smo postigli, međutim smanjenje emisija se ne rešava zakonima ni administrativnim merama već mora da se promeni način, pre svega proizvodnje energije, koji je najzaslužniji za najveći deo emisija”, rekao je Macura.

„Izvodljivost sprovođenja zakonodavnog okvira jeste važna, ali kada kroz proces pristupanja dođe na dnevni red šema trgovanja emisijama, nama više naš zakon neće biti interesantan i elektroenergetski sektor će se naći u središtu dešavanja“, izjavio je on.

Više od 90 odsto godišnje emisije CO2 dolazi iz energetskog sektora što iznosi oko 50 miliona tona.

Macura je podvukao da EPS emituje oko 30 miliona tona ugljen-dioksida, što znači da bi morao da kupi toliko sertifikata, a taj trošak podrazumjeva da se na pomenutu količinu emisije gasova plaćaju penali.

Odgovor na Srbija i region na udaru klimatskih promjena

  1. Nina

    Treba traziti nove izvore energije (solarna, vetar), ali i smanjiti potrosnju energije u domacinstvima. Trebalo bi da se ljudi edukuju, a drzava da na neki nacin potpomogne kupovinu energetski efikasnih aparata, stolarije, izolacije na kucama i zgradama…

     

Dodaj Komentar