BANJALUKA, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je zajedno sa organizacijom ClientEarth, Sekretarijatu Energetske zajednice predao žalbu vezanu za izgradnju termoelektrane u Stanarima kod Doboja.
U žalbi se navodi da je u ekološkoj dozvoli za termoelektranu, čija je izgradnja počela u maju prošle godine, dozvoljeno zagađenje 2-3 puta više od propisanog u EU Direktivi o velikim postrojenjima za sagorjevanje (LCPD). BiH kao zemlja članica Energetske zajednice je obavezna da sprovodi ovu direktivu.
Dalje je navedeno da su prekršene i obaveze prema EU direktivi o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA) 4 budući da su promjene u projektu, koje su nastale nakon izdavanja ekološke dozvole, toliko velike da zahtijevaju novu Studiju uticaja na životnu sredinu, koja nije izrađena. Podsjećamo, originalni projekt, za koji je urađena studija je promjenjen tako da se umjesto termoelektrane ukupne snage od 410 MW i efikasnosti od 43% gradi termoelektrana od 300 MW sa smanjenom efikasnosti od 38,5%. Ova tehnologija ne ispunjava EU Direktivu o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja (IPPC).
Miodrag Dakić, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu rekao je da je BiH već imala probleme sa ispunjavanjem obaveza propisanih Ugovorom o Energetskoj zajednici
„Krajem prošle godine, Ministarsko vijeće Energetske zajednice je izjavilo da BiH ne ispunjava svoje obaveze vezano za legislativu u sektoru gasa. Ovakvo ponašanje može ozbiljno ugroziti članstvo BiH u Energetskoj zajednici“, kazao je on.
Igor Kalaba, koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji-jer budućnost je obnovljiva” koju sprovodi Centar za životnu sredinu istakao je da Vlasti u BiH i RS uporno krše EU direktive, iako time rizikuju sankcije, ne samo sada već i u budućnosti, budući da će obaveze unutar Energetske zajednice vezane za zagađenje iz ovih postrojenja od 2018. godine postati još strože
“Ovo bi značilo da će rad ove i sličnih TE biti nezakonit kad one postanu operativne. Konstantno kršenje EU direktiva, koje ne prolazi neprimjećeno u institucijama EU, nije dobar izbor, posebno za zemlju koja teži da se priključi Evropskoj uniji. Ovakvi projekti su skupe i dugoročne investicije koje zahtijevaju razmišljanje na duge staze. Samo takav pristup će nas poštediti zagađenja i nepotrebnih kazni zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, posebno u EU, čiji je prioritet razvijanje čistog i održivog energetskog sektora”, zaključuje Kalaba.
ZAGAĐENJA IZ TE NA UGALJ
Kalaba je za BUKU rekao da su posljedice zagađenja iz TE na ugalj višestruke.
“Naravno, uvijek se prvo misli na zagađenje vazduha i bolesti respiratornog i kardiovaskularnog trakta koje ono uzrokuje. Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija službeno proglasila zagađenje vazduha jednim od uzročnika kancerogenih bolesti, a u dimu se nalaze i teški metali koji pogubno djeluju na nervni sistem. Takođe, dolazi do pojave kiselih kiša, a ugalj je među prvim i najznačajnijim uzrocima klimatskih promjena, najveće opasnosti sa kojom se čovječanstvo suočava”, rekao je Kalaba.
Istakao je da ne smijemo zaboraviti ni sve posljedice ukupnog ciklusa korištenja uglja – rudarenje, spaljivanje i odlaganje, a posljedice su uništavanje plodnog zemljišta, staništa divljih životinja i pejzaža, zagađenja vode i mijenjanja nivoa podzemnih voda.
Mnoga istraživanja pokazuju da spaljivanje uglja u Evropi godišnje prouzrokuje 23.300 preranih smrti i ekonomsku štetu od 54,7 milijardi evra godišnje.
“Klimatske promjene – učestale suše, poplave, razarajuće oluje i slične manifestacije promjene klime već vidimo i na Balkanu, ne samo u nekim dalekim zemljama. Ne znam za vas, ali meni se to čini kao problem koji hitno treba rješavati, a uraditi se može mnogo toga. Tehnologijama za korištenje obnovljivih izvora energije cijena opada svakodnevno, a energetska efikasnost u svim segmentima donosi ogromne uštede, posebno kod nas, gdje se enormne količine energije gube pri proizvodnji, distribuciji i potrošnji”, objašnjava Kalaba.
Podsjetimo da je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke u novembru prošle godine objavio “Analizu usklađenosti ekološke dozvole TE Stanari sa EU direktivama” koja je potvrdila ono što se već prepostavljalo, a to je da ukoliko se nastavi sa izgradnjom TE Stanari, Bosna i Hercegovina će prekršiti četiri veoma važne direktive Evropske unije.
Sredinom maja prošle godine u Stanarima kod Doboja zvanično je otpočela izgradnja Termoelektrane Stanari, investicije ukupne vrijednosti 400 miliona evra. Investitor, EFT Grupa, u sumarnom iznosu u projekat ulaže oko 600 miliona evra, a pored osnovne investicije u TE Stanare, previđeno je i ulaganje 150 miliona evra u modernizaciju rudnika Stanari.
Prema trenutnoj dinamici, najavljeno je da će radovi na izgradnji ove termoelektrane, čiji će proizvodni kapaciteti iznositi 300 megavata, trajati naredne tri godine.
Na internet stranici EFT Rudnik i Termoelektrane Stanari piše da će TE Stanari koristiti najsavremenije tehnologije, a godišnje će proizvoditi oko dva miliona megavat časova električne energije. Napominje se da će ova elektrana biti prva u Bosni i Hercegovini koja će u potpunosti funkcionisati u skladu sa direktivama Evropske Unije o zaštiti životne sredine.
Kada je u pitanju zaštita životne sredine ističe se da procjena uticaja na životnu sredinu za projekat TE Stanari pripremljena u skladu sa najvišim standardima.
“Cilj ove procjene je da osigura da sva pitanja zaštite životne sredine budu razmotrena i uzeta u obzir. Procedura ove procjene se sastojala od jednogodišnjeg procesa sveobuhvatnog nadzora, pripreme izvještaja i njegovog predstavljanja javnosti. Cilj izvještaja i kasnijeg javnog savjetovanja je bio da se minimizira uticaj na životnu sredinu. Ovu Studiju su pripemili IPSA konsultanti i vodeći međunarodni konsultanti Mott MacDonald, a u skladu sa zakonskom regulativom i preporučenom praksom Evropske Unije”, stoji na ovoj internet stranici. Buka