Stručnjaci tvrde da država BiH i lokalne zajednice malo toga čine kako bi građani ove zemlje postali svjesni značaja voda i posljedica njihovog onečišćenja. Najzagađeniji su slivovi rijeka Bosne i Vrbasa.
U BiH se 99 posto urbanih otpadnih voda bez ikakvog prečišćavanja ispušta u vodotoke, što je suprotno evropskoj direktivi o vodama koju je ova zemlja prihvatila kao obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. “Ukoliko se hitno ne poduzmu odgovarajuće mjere, pojedini vodeni tokovi u BiH bit će izgubljeni”, upozorava programski direktor tuzlanskog Centra za razvoj i podršku Marko Nišandžić.
Posebno su ugroženi tokovi u Sarajevskom (Miljacka) i Tuzlanskom kantonu (Spreča), dok je situacija nešto bolja u Unsko-sanskom kantonu. “Lokalni nivoi vlasti ne znaju za obaveze koje proizilaze iz evropske direktive o vodama, niti su svjesni stanja voda u BiH i opasnosti koje bi mogle proizaći iz neodgovornog odnosa prema vodama”, kaže Nišandžić.
U jezero Modrac, koje je glavni izvor napajanja pitkom vodom Tuzle i glavni izvor napajanja vodom industrije koja je u velikoj mjeri ovisna o vodama, dnevno se ispušta oko 160 tona ugljene prašine. “Time je već zagađena jedna trećina jezera, a ništa se ne poduzima”, kaže Nišandžić. “Zločini nad okolišem su kaznena djela, ali ne znam da li je naše pravosuđe procesuiralo neki slučaj onečišćenja okoliša”, kaže Nišandžić.
Kakva je svijest građana o stanju voda? Sarajlije nisu naročito ponosne na svoju Miljacku, koja je jedna od zagađenijih rijeka u ovoj zemlji. “Svaki dan viđamo najlonske kese u rijeci. Šta god da je ljudima višak, oni to bace u Miljacku. Tako je i na drugim mjestima u BiH. Ljudi jednostavno ne čuvaju to što im je priroda dala”, kaže građanka Sarajeva.
Najzagađeniji slivovi Bosne i Vrbasa
Ima i onih koji sumnjaju i u kvalitet pitke vode. “Pijem uglavnom flaširanu vodu. Ne znam da li je neispravna voda ili dotrajale vodovodne cijevi. U frižideru imam spremnik za vodu sa filterom i kad izvadim filter vidim da je pun neke hrđe i vlakana”, kaže jedan Sarajlija.
Prema podacima Centra za ekologiju i energiju (ekologija.ba) u vodotoke u BiH se u jednoj sekundi u prosjeku upusti 30 kubnih metara otpadnih voda, a najzagađeniji su slivovi Bosne i Vrbasa.
Ekološki pokreti zato poručuju kako se čovjek mora “pomiriti s prirodom” i razviti ekološku svijest. Na stanje svijesti i informiranje javnosti o značaju voda trebalo bi da utječe i država. BiH, prema tvrdnjama Marka Nišandžića, u tu svrhu ove godine nije izdvojila ni deset hiljada KM.
(Deutsche Welle)
