BANJALUKA, Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za povećanje energetske efikasnosti i šansu da u budućnosti uštedi ogroman novac, koji se zbog niske svijesti, socijalne cijene energenata i nepoštovanja standarda bespotrebno rasipa.
Po jedinici društvenog proizvoda BiH troši gotovo pet puta više energije nego zemlje EU, a čak dva i po puta od svjetskog prosjeka.
Kada je u pitanju BiH, najviše prostora za povećanje energetske efikasnosti ima u graditeljstvu, gdje se zbog lošeg kvaliteta gradnje i izolacije u najvećoj mjeri bespotrebno rasipa energija. Na primjer prosječan objekat i domaćinstvo u BiH potroše duplo više energije nego što je to u EU.
Prema važećem zakonodavstvu u zemljama EU propisana je maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama od 95 kWh po metru kvadratnom. U zgradama u BiH se troši prema procjenama 180 kWh energije po metru kvadratnom, što je, dakle, duplo više. Kada su u pitanju individualni stambeni objekti, odnosno porodične kuće, potrošnja po metru kvadratnom prelazi i 300 kWh godišnje.
“Prosječan objekat na zapadu godišnje potroši oko 100 kWh energije po metru kvadratnom, a u BiH 180 kWh. Potencijal je ogroman i sa veoma malim ulaganjima se može smanjiti potrošnja, jer lakše je sa 180 kWh smanjiti na 100 kWh potrošnje nego sa 60 kWh na 20 kWh”, kazao je Sanjin Avdić, voditelj Sektora za energiju i ekologiju Razvojnog programa UN-a (UNDP), koji rade nekoliko pilot projekata u BiH kada je u pitanju energetska efikasnost.
Ako uzmemo u obzir da je prosječna potrošnja energije za potrebe grijanja stambenih jedinica u BiH zavisno o kvalitetu izolacije od 100 pa do 300 kWh, a da je cijena jednog kWh od 8,8 do 9,8 KM jasno je koliko se sa boljom izolacijom može uštedjeti. Neke procjene govore da se u onim objektima u koje se postavi fasada sa stiroporom potrošnja energije smanji i do četiri puta.
Povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu podrazumijeva širok opseg djelatnosti kojim je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije uz iste ili bolje uslove u objektu. Tipične mjere su popravka krova, postavljanje fasade, prozora, zamjena osvjetljenja itd…
Ono što je sigurno, jeste da u BiH postoji ogroman potencijal za uštedu energije u graditeljstvu, ali sa druge strane tržišni potencijali za povećanje energetske efikasnosti su skromni i to iz razloga ekonomske nesposobnosti većeg dijela stanovništva, nepovoljni uslovi kreditiranja i neinformisanost.
Pored ulaganja u izolaciju i bolje materijale, još jedan od načina uštede jesu i tehnološki izumi koji u posljednje vrijeme sve više dobijaju na značaju pa tako, recimo, tamo gdje je električna energija jedini dostupan energent za grijanje prostora, sa ugrađivanjem toplotne pumpe umjesto običnih električnih radijatora ili peći može se uz zadržavanje istog stepena udobnosti boravka u prostoru smanjiti potrošnja električne energije za dva do četiri puta.
Isto tako, veliki dio električne energije koja se troši za rad kućanskih aparata kao što su frižideri, zamrzivači, veš-mašine, mašine za sušenje veša, električni šporeti govori da se u BiH koristi izuzetno veliki broj starih i energetski manje efikasnih električnih uređaja.
Značajne uštede u potrošnji električne energije se mogu ostvariti ukoliko se korisnici prilikom zamjene ili kupovine novih uređaja odluče i na kupovinu nove generacije nešto skupljih uređaja koji troše manje električne energije. To su svi oni uređaji sa posebnom oznakom energetske efikasnosti, koji svojim kupcima donose trajno niže kućanske troškove i smanjuju ukupnu potrošnju električne energije u cijeloj zemlji.
U zemljama EU na polju energetske efikasnosti urađen je značajan napredak pa su tako evropske direktive u posljednjih 15 godina značajno unaprijedile uređaje bijele tehnike, sijalice, kućne uređaje poput televizora, pećnica, grijnih električnih uređaja.
Etikete su podijeljene u klase od A do G, pri čemu je oznaka A za energetski najefikasnije proizvode, dok je G za one najmanje efikasne. Osim ovih osnovnih podataka, potencijalni kupac dobija i mnogo drugih podataka vezanih za proizvod. Za neke klase električnih uređaja poput frižidera, uvedene su dodatne A+ i A++ klase, kako bi se označili i proizvodi sa izuzetnom energetskom efikasnošću, koji su se pojavili na tržištu nakon što su početkom 2000. godine uvedene ove klase.
EU je u proteklih nekoliko godina definisala energetsku strategiju i usvojila Akcioni plan, koji je propisao konkretne ciljeve sadržane u četiri poglavlja.
Prvo poglavlje navodi da je cilj da se do 2020. godine poveća udio energije iz obnovljivih izvora na 20 odsto ukupne energije.
Drugo poglavlje sadrži uštedu energije za 20 odsto u odnosu na energetske potrebe EU u 2007. godini.
Do 2020. godine, u poglavlju tri se navodi cilj da se emisije stakleničkih gasova smanje za 30 odsto, pod uslovom da i druge industrijske nacije urade isto.
Četvrto poglavlje govori o cilju EU da do 2020. godine EU smanji emisije stakleničkih gasova za 20 odsto, bez obzira šta druge industrijske nacije same učine.
I u BiH je posljednjih godina napravljen veliki pomak i doneseno je nekoliko propisa iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, a pristupljeno je i nekim značajnim međunarodnim konvencijama. Sve više se rade studije i projekti čiji je cilj poboljšanje energetske efikasnosti i sve više se polaže u školovanje kadrova koji će u budućnosti raditi na ovim i sličnim projektima.
“Vlasti BiH sve više rade na podizanju svijesti o potrebi efikasnog korišćenja energije, ali to je dugačak proces, jer radi se o jednoj interresornoj disciplini u koju su uključene brojne institucije”, kaže Avdić dodajući da se i pojedine direktive EU počinju implementirati, ali da se ništa ne može preko noći.
On ipak ističe da cijelu priču u BiH u vezi s energetskom efikasnošću koče socijalne cijene struje, jer u odnosu na zemlje iz regije one su najjeftinije i kad-tad će se morati tržišno postaviti.
“Kada budemo imali tržišne cijene struje svijest kod građana automatski će biti promijenjena i preorijentisana da treba da se štedi”, kazao je Avdić.
On ističe da UNDP trenutno radi na projektu u oblasti energetske efikasnosti, a tiče se elektrifikacije povratničkih naselja kroz solarne sisteme za koje se nadaju da će podići svijest građana o potrebi ušteda i racionalnog korišćenja energije.
Pojedini stručnjaci ističu da BiH, kada je u pitanju energetska efikasnost, prije svega, mora riješiti neke goruće probleme kao što su smanjenje distributivnih gubitaka elektroprivreda na nivou ispod 13 odsto. Drugi problem je naći način da se destimuliše korišćenje električne energije za grijanje, a najbolji način za to je opet povećanje cijene električne energije.
Inače, kada je u pitanju potrošnja energije u BiH najviše se potroši u sektoru građevine odnosno u stambenim objektima na šta “ode” oko 55 odsto energije, zatim slijedi industrija sa 25 odsto, saobraćaj sa 15 odsto i na ostale usluge pet odsto.
“U industriji postoji veliki potencijal za smanjivanje potrošnje energije zato što je većina industrijskih kapaciteta napravljena sedamdesetih i osamdesetih godina i uglavnom su predimenzionirani. Dosta privatnih preduzeća već je prepoznalo mogućnost ušteda energije i sve dostupniji su krediti po tom pitanju, a koji su značajno povoljniji nego komercijalni”, kaže Avdić, dodajući da se onda taj novac koji se uštedi na energiji može usmjeriti u marketing ili brendiranje proizvoda što opet donosi veliku korist.
Pored graditeljstva, gdje je najveći prostor za podizanje energetske efikasnosti, tu su industrija, saobraćaja, javna rasvjeta, čemu zemlje EU poklanjaju veliku pažnju.
Od početka ove godine EU je zabranila prodaju klasičnih sijalica i pretpostavke su da će sa zamjenom klasičnih za one štedljive uštedjeti energije onoliko koliko potroši Rumunija.
Na javnoj rasvjeti i uopšte u rasvjeti domaćinstava ušteda se sastoji od nekoliko elemenata kao što su: ušteda zbog smanjenja potrošnje rasvjetnog sistema, ušteda na troškovima nabavke zbog dužeg vijeka trajanja sijalice, ušteda zbog smanjenja dodatnog zagrijavanja prostora uzrokovanog rasvjetom, povećana udobnost i sigurnost zbog veće pouzdanosti rasvjetnog sistema i smanjenje opterećenja napojnih vodova.
Ipak, treba napomenuti da kao i sve fluorescentne cijevi tako i štedna sijalica sadrži živu koja je vrlo otrovna i zbog toga se javljaju problemi sa odlaganjem otpada koji nisu dobri za okolinu. Međutim, i skladištenje tih sijalica na pravi način može biti energent.
Prema nekim procjenama, prelaskom sa klasičnih sijalica na one štedljive u BiH bi godišnje kroz javnu rasvjetu i rasvjetu domaćinstava moglo biti ušteđeno najmanje oko 104.000.000 KM.
U BiH godišnje bude potrošeno 12.593.000.000 KWh električne energije, od čega domaćinstva u BiH potroše 4.544.000.000 KWh. Prema procjenama, domaćinstva u svrhu rasvjete prostorija potroše približno jednu četvrtinu svoje ukupne energije pa tako dođemo do podatka da se za rasvjetu domaćinstava potroši 1.136.000.000 KWh.
Pored toga, BiH na javnu rasvjetu godišnje potroši oko 167.000.000 KWh električne energije, što znači da ukupno na osvjetljenje javnih površina i domaćinstava bude potrošeno 1.303.000.000 KWh.
Pojedine opštine u BiH već su sa klasičnih prešle na štedljive sijalice za uličnu rasvjetu i mogu se pohvaliti izuzetnim rezultatima, jer jedna LED ulična rasvjeta troši istu količinu struje kao stona lampa.
UNDP nedavno je postavio oko 340 LED svjetiljki u Bijeljini, Trebinju, Tesliću, Petrovu, Odžaku i Žepču, a godišnje će potroštiti manje struje nego 10 domaćinstava. S obzirom na to da je rok trajanja LED rasvjete 10 puta duži od obične rasvjete ostvariće se izuzetna ušteda novca, energije i smanjiće se emisija štetnih glasova.
Šta je energetska efikasnost?
Energetska efikasnost je upotreba manje količine energije i energenata za obavljanje istog posla kao što je grijanje, hlađenje, rasvjeta itd.. Pod tim pojmom podrazumijeva se efikasna upotreba energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije kao što je industrija, saobraćaj, uslužne djelatnosti, poljoprivreda i domaćinstva.
Energetska efikasnost ne smije se posmatrati kao štednja energije, jer štednja uvijek podrazumijeva određenja odricanja, dok efikasna upotreba energije nikada ne narušava uslove rada i življenja.
Efikasno korišćenje energije podrazumijeva primjenu energetski efikasnih materijala, uređaja, sistema i tehnologija koji su dostupni na tržištu sa ciljem smanjenja utroška energije uz postizanje istog efekta.
Suština energetske efikasnosti jeste upotreba što manje energije za istu aktivnost ili željeni rezultat. Nezavisne novine
