BANJALUKA, Izgradnja kraka gasovoda „Južni tok“ kroz Republiku Srpsku počeće 2015. godine, a gradiće je zajednička firma „GAS-RES“ i ruskog „Gasproma“, koja će biti registrovana u Švajcarskoj pod nazivom „Južni tok RS“, otkrio je u intervjuu za CAPITAL i portal ENERGETIKArs.com, vršilac dužnosti direktora državnog preduzeća za gasne projekte „GAS-RES“ Slobodan Puhalac.
On je rekao da je obaveza RS da obezbijedi oko 12 odsto novca za izgradnju „Južnog toka“, čija se ukupna investicija, uključujući dvije termoelektrane i toplane, procjenjuje na više od 500 miliona evra. Puhalac prvi put govori o strukturi vlasništva u zajedničkoj kompaniji sa „Gaspromom“ koja će biti registrovana u Švajcarskoj, načinu finansiranja i obavezama RS. Za izgradnju glavnih transportnih mreža i gasovoda na „Južnom toku“ kroz Republiku Srpsku, kaže, biće isključivo zadužen ruski „Gasprom“, dok će opštinama, sami, sa „Gaspromom“ ili sa drugim investitorima biti ostavljena mogućnost da grade distributivnu mrežu.
Krajem prošle godine ste najavljivali da bi izgradnja gasovodne mreže u RS mogla početi u 2013. godini. Kako teče realizacija tog plana?
PUHALAC: Rekao sam da će početak realizacije gasovodne mreže biti tokom ove godine, ali to se ne odnosi na fizičke radove. Imali smo malo kašnjenje, ali smo ipak u razumnom roku potpisali „Mapu puta“ koja je prvi obavezujući pravni akt između ruskog „Gasproma“ i „Gas RES-a“. Mi smo kroz ovu „Mapu puta“ utvrdili obaveze jedne i druge strane koje nisu nimalo lagane, jer nas upućuju da riješavamo neke stvari na nivou BiH. Sve tehničke i tehnološke pripreme, potrebne da bi ruska strana prišla potpisivanju „Mape puta“ smo završili u saradnji sa resornim ministarstvom. Uradili smo i prijedloge trase gasovoda za Federaciju BiH i prijedloge priključenja toplana i dvije termoelektrane koje su predviđene u okviru ovog projekta.
Kada bi se onda mogao očekivati početak građevinskih radova?
PUHALAC: To je često pitanje novinara. Evo ja ću samo navesti da je Srbija svoje aktivnosti počela 2008. godine da bi ove imala konačnu raspravu o idejnom i glavnom projektu i da bi protokolarno koncem godine oni počeli sa radovima. Ako uzmemo da smo mi kasno krenuli i imamo složene odnose unutar zemlje, iako smatramo da je ovo projekat izuzetno važan u cjelosti za BiH, onda moramo uzeti u obzir da će i nama biti potrebno neko vrijeme. Prema grubim procjenama izvjesno je da bi radovi na terenu mogli da počnu 2015. godine.
U ovom strateškom projektu ima mnogo je otvorenih pitanja, za koja javnost stiče utisak da se namjerno izbjegavaju odgovoriti. Ko će finansirati cjelokupni projekat izgradnje Južnog toka kroz Republiku Srpsku? Kakva će biti vlasnička struktura, gdje će zajednička kompanija biti registrovana?
PUHALAC: Odlučeno je da u zajedničkoj kompaniji sa 60 odsto učešća bude zastupljen „Gasprom“, a 40 odsto „Gas RES“ odnosno Republika Srpska. Osnov svih aktivnosti biće formiranje zajedničke kompanije koja bi trebala uslijediti početkom naredne godine. Ona će biti registrovana u Švajcarskoj po principu kako je to urađeno za „Južni tok Srbije“ i zvaće se „Južni tok RS“.
Način i izvori finansiranja projekta, čiju vrijednost ste procijenili na više od 500 miliona evra?
PUHALAC: U suštini „Gasprom“ uvijek obezbjeđuje projektno finansiranje sa 70 odsto bankarskih sredstava i 30 odsto vlastitog učešća. To znači da i RS mora obezbijediti 30 odsto kapitala proporcionalno svom udjelu u zajedničkoj kompaniji. S obzirom da ima 40% učešća, trebala bi imati novac za finansiranje oko 12 odsto ukupnog projekta.
Znači RS bi trebala odmah obezbijediti 60 miliona evra, vlastitih sredstava, za početak? Plus dodatno garantovati za kreditno zaduženje do razlike od 40% vrijednosti ukupnog projekta?
PUHALAC: Mislim da neće biti problema oko obezbjeđivanja sredstava. Drugo, postoji mogućnost da nas to neće toliko koštati. Još razmatramo i pregovaramo da, na primjer dvije termoelektrane na gas ne gradi zajednička kompanija, već bi ponudili Rusima da oni budu 100 odstotni vlasnici. Otvoren nam je prostor i mogućnost da razgovaramo o načinu kako da obezbijedimo taj iznos, a to će pokazati studija ekonomske opravdanosti koju će najvjerovatnije raditi „Gasprom Germanija“, nakon formiranja zajedničke firme.
Kako će biti regulisana izgradnja gasovodne infrastrukture u opštinama? Da li će zajednička kompanija graditi i mrežu za domaćinstva ili će ona biti u vlasništvu opština i gradova?
PUHALAC: Distribucije gasa će po trećem energetskom paketu energetske zajednice biti odvojene djelatnosti. U prvoj fazi, radi sinhronog razvoja, biće zajedničke, a o tome koliko će biti učešće „Gasproma“ ili drugog potencijalnog investitora unutar izgradnje gasne mreže moći će naknadno da se utvrdi. Primjer je Bijeljina, ona je našla investitora i napravila je gasovodnu mrežu oko 200 kilometara sa tendencijom da bude proširena i na 500 kilometara. Za distributivne mreže će biti otvoren postupak, a za glavnu transportnu mrežu i gasovode za termoelektrane biće dominantan „Gasprom“. Nije isključena mogućnost ni da se u tom poslu pojavi neka od ćerki „Gasproma“ kao investitor, a biće ostavljena mogućnost da distributivnu mrežu grade opštine. Realno je moguće da i toplane u Banjaluci i Prijedoru pređu na ovaj energent, a to bi bilo razumno jer je naša strateška procjena da će biti prihvatljiva cijena gasa poslije izgradnje ovog transportnog gasovoda i da će biti konkurentan u odnosu na druga fosilna goriva i mazut.
Da li je potpisivanjem memoranduma o saradnji na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i RS definisano učešće Srbije u preduzećima koja se bave distribucijom gasa u Republici Srpskoj?
PUHALAC: To je faktički rješavanje pitanja imovine koju je Republika Srpska privatizovala od „Novi Sad Gasa“, odnosno sada „Srbijagasa“. Memorandum je usaglašen i prema njemu bi trebalo da nezavisni procjenitelj, koga će izabrati obje strane, procijeni vrijednost imovine nakon čega bi se na zajedničkoj sjednici vlada utvrdio način izmirenja te finasijske obaveze.
Da li će „Gas RES“ imati vlasničke povezanosti sa „Srbijagasom“. Kakav će biti odnos ove dvije kompanije?
PUHALAC: Sa „Srbijagasom“ imamo sporazum o tehničkoj saradnji i kordinaciji. Međutim, „Srbijagas“ neće ulaziti u vlasničke odnose koji se tiču izgradnje gasne infrastrukture u RS. Naravno, i treći energetski paket od 2015. godine predviđa razdvajanje funkcije transporta i funkcije distribucije.
Koliko ove planove može da uspori politika, odnosno najave iz Sarajeva da će dati zeleno svjetlo za drugi gasovod koji se namjerava graditi kroz Balkansko poluostrvo?
PUHALAC: Mi nemamo ništa protiv da se realizuje jadransko-jonska inicijativa gasovoda. Međutim, gasovod „Južni tok“ kroz RS je već u odmakloj fazi realizacije, a pitanje je kada bi taj drugi o kojem govori Sarajevo došao do južnih dijelova Hrvatske i BiH. Pretpostavljam da je to dug put, imajući u vidu nepristupačan teren od Crnog mora, preko Grčke, Albanije pa sve do BiH. Potrebno je mnogo truda da, kao i u slučaju sa Rafinerijom, dokažemo FBiH da su ovo sve projekti veoma značajni za BiH. O monopolskom položaju, ucjenama i bilo čemu što bi moglo da zasmeta razvoju gasne mreže u Federaciji apsolutno nema govora. Mi se moramo potruditi da razbijemo te zablude, jer „Gasprom“ je druga najveća kompanija u svijetu koja se bavi proizvodnjom i distribucijom prirodnog gasa tako da nema mjesta strahovima da bi oni imali interes da u tako maloj zemlji, kao što je BiH, vode monopolističku politiku. Naše partnere iz Federacije moramo ubijediti da je to zajednički projekat u kome svako može participirati.
„Birač“ se vraća na gas?!
Ko bi još od industrijskih kapaciteta mogao da koristi gas u RS?
PUHALAC: Trenutno prioritetna su korištenja gasa fabrike Birač i Rafinerije…
Zar Birač nije uzeo 19,4 miliona KM kredita od IRB da bi, kako su tvrdili, sa skupog gasa prešao na ugalj?
PUHALAC: Bio je pokušaja da fabrika Birač pređe na ugalj, ali je sada gas za njega osnovni energent. Siguran sam da će se pojaviti i dosta stranih investitora koji će željeti da ulažu ovdje, a na to će ih podstaći plin kao jeftin industrijski energent i jeftina radna snaga.
Siniša VUKELIĆ
