Poslovi elektroprivrednih preduzeća u BiH i kompanije EFT često su pod istragom.
Međutim, to nije uticalo na razvoj ovog trgovca električnom energijom koji za dvije godine kreće sa proizvodnjom struje u BiH.
SARAJEVO, Bivši rukovodioci elektroprivrednog preduzeća opekli su se strujom koju su prodavali grupaciji Energy Financing Team (EFT). Postoji mogućnost da budu optuženi za zloupotrebu položaja, jer su javnom preduzeću uskratili planirani prihod od oko 4,1 miliona evra.
Prema podacima Finansijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), čelnici Javnog preduzeća „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ (EP BiH) iz Sarajeva su napravili loš poslovni dogovor sa EFT-om o prodaji viška struje u 2009. godini. O tome je početkom prošle godine obaviješteno Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, koje je i otvorilo istragu.
Ovo je jedna u nizu istraga zbog trgovine strujom sa EFT-om, ali jedina koja je još aktivna. I ranije su vođene istrage protiv čelnika ovog i drugih elektroprivrednih preduzeća u BiH zbog sumnje da su radili na štetu svojih preduzeća.
Uprkos tome, EFT je nastavio da se razvija. Nakon višegodišnjeg trgovanja uskoro počinje sa proizvodnjom vlastite struje u BiH. U tome ima podršku institucija u Republici Srpskoj (RS).
Energy Financing Team je grupacija koja se bavi trgovinom struje i investicijama. Majka firma grupacije je EFT Investments PLC, firma registrovana na Kipru. Najveće udjele u kiparskoj kompaniji zajedno imaju srbijanski biznismen Vuk Hamović i njegov sin Miloš.
Izgubljena šansa za zaradu
EP BiH je u 2008. godini raspisao tender za prodaju viška električne energije u narednoj godini. EFT je tada ugovorio kupovinu 613.200 megavatsati (MWh) struje po cijeni od 83,53 evra po MWh koju je trebao platiti 51,2 miliona evra.
Polovina količine struje je isporučena do kraja prve polovine 2009. godine. Tada je EFT zatražio smanjenje ugovorene cijene zbog pada cijena struje na svjetskom tržištu.
Uprava EP BiH je odlučila da im djelimično izađe u susret, prihvatajući opravdanje EFT-a da je pad cijena viša sila, iako pod pojmom „više sile“, definisanim ugovorom, promjena cijena struje nije navedena. Potpisani su aneksi prema kojima cijena struje ostaje ista, ali se produžava rok isporuke dijela struje do kraja marta 2011. godine.
Prema podacima Federalne finansijske policije, ova struja nije bila prodata u dogovorenom roku i ostala je neisporučena količina od 49.369 MWh, što je vrijednost od oko 4,1 miliona evra.
U 2009. godini, s obzirom da EFT-u nisu prodali dogovoreni višak struje, raspisali su novi tender. EFT se ponovo pojavljuje kao kupac. Elektroprivreda prihvata njihovu ponudu da kupi 220.850 MWh struje po 44,64 evra po MWh, što je gotovo duplo niža cijena od one po kojoj su je plaćali u prvoj polovini godine.
Zbog spornih odluka Uprave EP BiH je ostao bez dijela planiranih prihoda u 2009. godini te je policija podnijela krivičnu prijavu protiv: tadašnjeg direktora Amera Jerlagića, šest članova Uprave te šestočlanog Nadzornog odbora na čelu sa Edhemom Bičakčićem.
U izvještaju je navedeno da su čelnici EP BiH donijeli takvu odluku jer su se plašili da će EFT raskinuti ugovor, što bi Elektroprivredu dovelo u tešku finansijsku situaciju. Međutim, u istom dokumentu je navedeno da Elektroprivreda posluje sa 22 kompanije koje se bave trgovinom električne energije.
Bivši direktor Jerlagić kaže da su se ponašali u duhu dobrih privrednika. Objašnjava da su zahvaljujući pregovorima spasili posao i da su izašli u susret EFT-u, ali samo da bi nastavili prodavati struju po cijeni koja je tada bila duplo viša od cijene proizvodnje u EP-u.
Iako je Nadzorni odbor podržao tadašnje poteze Uprave, Bičakčić u razgovoru za CIN kaže da je „Elektroprivreda mogla u cijelosti obezbijediti realizaciju ugovora i nije morala ulaziti ni u kakve pregovore sa EFT-om“.
Bičakčić objašnjava da EP u takvoj situaciji nije morao biti talac i da je mogao naplatiti bankarske garancije, a struju prodati na drugom mjestu.
Dodaje da su, ipak, imali razumijevanja za EFT kao dugogodišnjeg partnera pa su mu omogućili odlaganje isporuke struje „u razumnom roku“. Prema njegovoj tvrdnji, to je maksimalno godinu dana. „Ja ne vidim da je išta drugo razumno“, kaže Bičakčić koji je smijenjen sa čela Nadzornog odbora u martu 2010. godine.
Prema podacima Finansijske policije, EFT je u dva navrata tokom 2011. godine odgađao da preuzme preostalu struju, navodno zbog nemogućnosti da obezbijedi transport dalekovodima. Kada je krajem iste godine zatražio isporuku, Elektroprivreda nije bila spremna da to učini, a nakon toga je uslijedila prepiska u kojoj su dvije kompanije bezuspješno pokušavale dogovoriti prodaju preostalih količina.
Jerlagić kaže da gotovo 50.000 MWh nikada nije isporučeno. On navodi da je njegov nasljednik Elvedin Grabovica, aktuelni direktor EP-a, imao priliku da proda preostali dio struje po cijeni od 84 evra.
Elektroprivreda je odbila CIN-u dati informacije o ovom, ali i o drugim tenderima u vezi sa prodajom struje. Iz EFT-a ne žele davati komentar.
Uvijek istraga, nikad optužnica
Električna energija je jedna od najtraženijih roba u Evropi. BiH, uz Bugarsku i Rumuniju, jedina na Balkanu svake godine ima višak električne energije za izvoz. Problem je što ne postoji način da se ona uskladišti za kasnije korištenje.
Zemlje u regionu mogu imati dovoljno struje, ali zbog suše ili drugih poremećaja dolazi do naglog manjka električne energije. Takve situacije omogućavaju trgovcima električne energije da kupuju struju od elektroprivreda u jednoj zemlji koja ima višak i prodaju je drugim korisnicima u zemljama kojima struje fali.
Od svog osnivanja EFT se pojavljivala u ulozi trgovca koji je kupovao velike količine električne energije na Balkanu. U ovoj kompaniji kažu da su pri tome uredno plaćali primljenu robu. Zauzvrat su od elektroprivreda RS-a i BiH, koje imaju viškove struje, dobijali povoljno struju koju su po višim cijenama prodavali ostalim bivšim jugoslovenskim republikama u kojima često nedostaje električne energije, poput Hrvatske i Crne Gore.
Neki njihovi dogovori sa elektroprivredama i ranije su bili interesantni istražiteljima. U specijalnom revizorskom izvještaju visokog predstavnika iz 2003. godine piše da je menadžment EP RS-a prodavao električnu energiju EFT-u ispod tržišne cijene. Nakon što je izvještaj objavljen tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown je smijenio generalnog direktora EP RS-a Svetozara Aćimovića i Boška Lemeza, člana Upravnog odbora EP RS-a i bivšeg ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS-a. Istraga je okončana bez podizanja optužnice.
Bilo je situacija i da je EFT prodavao struju elektroprivredama. Na primjer, u periodu između 2000. i 2003. godine EFT i EP RS su potpisali tri ugovora o prodaji struje ovom javnom preduzeću. Ugovori pokazuju da su rokovi za plaćanje isporučene robe naknadno skraćeni. Međutim, istraga o tome nije sprovedena.
Uz bok elektroprivredama
Policijske akcije nisu poremetile poslovanje EFT-a. Nakon pet godina trgovanja strujom na veliko, u dogovoru sa Vladom RS-a otkupio je imovinu rudnika uglja u Stanarima kod Doboja za cijenu od 10,5 miliona marka te dobio koncesiju za eksploataciju te rude vrijedne oko šest milijardi maraka.
Rudnik proizvodi oko milion tona lignita godišnje, a planirana proizvodnja je 2,5 miliona tona godišnje. Većinu će trošiti njihova termoelektrana koju grade u tom mjestu, a ostatak će prodavati na slobodnom tržištu.
Termoelektranu planiraju pustiti u komercijalni pogon 2016. godine. Maksimalna proizvodnja struje biće 2.000 gigavatsati (GWh) godišnje, što je više od proizvodnje postojeće dvije termoelektrane u RS-u.
Za izgradnju termoelektrane uzeli su kredit od Kineske razvojne banke u iznosu od 350 miliona evra i zauzvrat založili imovinu koju imaju u Stanarima. CIN saznaje da su im i predstavnici Vlade RS-a u tome pomogli, mijenjajući Zakon i pravilnik o koncesijama u RS-u i tako im omogućivši da se koncesioni ugovor stavi pod zalog Kineske razvojne banke.
EFT planira u 2017. godini u elektromrežu BiH uključiti i struju iz Hidroelektrane „Ulog“ na Neretvi na sjeveroistoku Hercegovine.
Hidroelektrana bi godišnje trebala proizvoditi 82,3 GWh. Dozvolu za izgradnju su dobili prošle godine i već su napravili pristupne puteve.
Iz Komisije za koncesiju RS-a obavijestili su javnost da se sa ovim projektom kasni, jer je EFT imao problem sa otkupom zemljišta, ali i sa obližnjim minskim poljem. Takođe, imaju i problem sa povezivanjem buduće HE „Ulog“ na elektroprijenosnu mrežu. Naime, EFT je dobio saglasnost za priključak na dalekovod Nevesinje-Gacko, koji godinama postoji samo u razvojnim planovima Elektroprijenosa.
Ipak, EFT planira za dvije godine postati jedan od vodećih domaćih proizvođača električne energije u BiH i regionu.
Ukupna godišnja proizvodnja EFT-ovih elektrana će biti nešto veća od prosječne godišnje proizvodnje jednog od tri državna elektroenergetska preduzeća – Elektroprivrede Hrvatske zajednice HZHB u Mostaru.
„Za naše poslovanje je važno da ćemo imati direktan pristup sopstvenoj električnoj energiji koju ćemo moći da prodajemo deficitarnim zemljama u regionu“, navedeno je u dopisu koji je EFT uputio CIN-u.
Sarajevski stručnjak za električnu energiju Željko Določek kaže da se kompaniji EFT neće isplatiti da prodaje struju u BiH: „Zašto bi struju prodavao u BiH kada je može prodavati u Hrvatskoj, gdje je dosta skuplja?“ Prema podacima Evropske komisije, cijena struje u BiH je među najnižim u Evropi.
Tokom prvih deset godina proizvodnje struja koju EFT bude proizveo biće skuplja od struje domaćih elektroprivreda, ali će biti konkurentna na tržištima drugih zemalja Balkana. Struja EFT-a će biti skuplja jer je on opterećen kreditom za termoelektranu u Stanarima.
Slava drugima, a novac meni
EFT je osnovan 2000. godine kao preduzeće za međunarodnu trgovinu strujom. Firma je godinama prerasla u grupaciju od 16 članica koje trguju strujom u 21 zemlji Evrope.
Krajnji vlasnik grupacije je firma EFT Investments PLC koja je registrovana na Kipru, poznatoj offshore zoni.
Druga po rangu u grupaciji je EFT International Investments Holding Ltd. iz Londona koja kontroliše imovinu, uključujući dionice, te rukovodi investicijama grupacije.
Ona je vlasnik udjela u 14 kompanija, uključujući tri u BiH: „EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari“ iz Stanara, „EFT Ulog“ iz Kalinovika i „EFT“ iz Bileće koja ima licencu za trgovinu strujom.
Sve firme u grupaciji EFT-a se bave trgovinom struje, osim onih u Kalinoviku i Stanarima.
U finansijskom izvještaju EFT grupe za 2012. godinu piše da su ukupni udjeli britanskog holdinga u firmama kćerkama iznosili oko 255 miliona evra.
Vuk Hamović, osnivač kompanije, odbio je razgovarati sa novinarima CIN-a. On rijetko daje intervjue i ne voli publicitet. Prilikom jedne konferencije za novinare u Sarajevu našalio se: „Slava drugima, a novac meni“.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
