BEOGRAD, Već se špekuliše da bi zbog novih sankcija Evropske unije Rusiji i NIS, čiji je većinski vlasnik “Gaspromnjeft”, mogao imati posljedice.
Dok neki ocjenjuju da bi to moglo usporiti započete investicije u regionu, ima i mišljenja da se to neće desiti, jer se NIS vodi kao srpska kompanija.
Jugoistočna Evropa bi najviše trpila ukoliko bi Rusija obustavila isporuku gasa, a već se razmatraju i posljedice novih sankcija koje se odnose na naftni sektor. Većina zemlja regiona je od 80 do 100 odsto zavisno od ruskog gasa i nafte.
“Mislim da će prevladati razuman pristup i da neće biti problema u transportu gasa kroz Ukrajinu. To je veliko pitanje, koje nije lako riješiti i više je političko”, kaže predsjednik Svjetskog naftnog savjeta Jožef Tot.
Sa naftnim kompanijama na regionalnom tržištu NIS želi veću saradnju kako bi se prevazišli problemi konkurencije koja dolazi sa Bliskog istoka, Amerike i Rusije, ali prije svega da bi se osiguralo redovno snabdjevanje.
“Glavni neprijatelj je kriza, svi znaju za nju i svi pričaju o tome. A kada smo svi nervozni zbog iste stvari, kada imamo zajedničkog neprijatelja, mislim da je potrebno više saradnje”, smatra generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko.
Zbog ovakvih kriznih situacija veoma je važno imati strateške rezerve gasa, sirove nafte i naftnih derivata.
Članice Evropske unije su obavezne da imaju tromjesečne rezerve, a Srbija ih još uvijek nema. Stručnjaci predlažu pravljenje zajedničkih rezervi nafte i gasa.
“Ne model država po država već jedan jedinstven regionalni model obezbjeđivanja strateških rezervi za ovaj region koji je mali kao potrošač i ekonomski nema potencijale da bi mogao da ispuni sve zahtjeve koji se postavljaju kada govorimo o strateškim rezervama”, kaže generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije, Slobodan Sokolović.
Od zemalja regiona, najveća skladišta gasa ima Mađarska. Iz Vlade je najavljeno da i Srbija, ako se poremeti snabdjevanje, razmatra da zakupi dodatne količina gasa u Mađarskoj. RTS
