BANJALUKA, BiH će biti među osam najpogođenijih zemalja energetskom krizom naredne zime ako ne bude postignut dogovor o isporuci ruskog gasa preko teritorije Ukrajine.
Naime, kako je saopšteno iz Komesarijata za energetiku Evropske komisije, najpogođenija zemlja je Estonija, a odmah iza nje su Srbija, BiH, Bugarska, Rumunija, Makedonija, Litvanija i Finska. Euroactiv, evropski internet portal, je prenio izjavu Gintera Etingena, komesara za energetiku, koji je, komentarišući izjavu Vladimira Putina, predsjednika Rusije, u Beogradu da će Rusija ne svojom krivicom morati zaustaviti protok gasa ka Evropi kroz Ukrajinu ako Ukrajina bude otuđivala gas namijenjen tranzitu prema Evropi, rekao da EU ima spremne mehanizme da spriječi energetsku krizu. Međutim, upozorio je da će u tom slučaju evropske zemlje morati tijesno sarađivati, te da je tako moguće prebroditi prestanak isporuke ruskog gasa u kratkoročnom periodu od šest mjeseci.
Etinger je rekao da ruski gasni gigant “Gasprom” gasom snabdijeva šest zemalja EU u potpunosti, a 18 djelimično. Kako je istakao, EU će ovaj put brže reagovati u slučaju energetske krize.
“Pokazaćemo našim ruskim partnerima da nema smisla koristiti gas kao političko oruđe jer smo na to spremni”, rekao je Etinger.
Slobodan Puhalac, direktor “GAS Resa” i stručnjak za energetiku, tvrdi da navedene pretpostavke imaju u osnovi političku namjeru koja vodi komplikovanju odnosa i pritisku na Rusku Federaciju.
“S relativno skromnom potrošnjom prirodnog gasa, BiH, a prije svega RS, dijeliće eventualne probleme u snabdijevanju sa Srbijom. ‘Srbija gas’ raspolaže podzemnim skladištem značajnog kapaciteta i mogućnošću korištenja drugih dobavnih pravaca, a uvijek su bili solidarni i za BiH, i za RS posebno”, rekao je on.
Sa druge strane, Mubera Bičakčić, šef sektora za primarnu energetiku u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, požalila se portalu Worldbulletin na činjenicu da je, kako tvrdi, RS ta koja sprečava energetske reforme na državnom nivou. “RS je u proteklih osam godina držala poziciju ministra u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i nije dozvolila sprovođenje reformi. Nadam se da naredni minstar neće biti iz RS. Nismo uspjeli usvojiti nijedan nacionalni plan u proteklih osam godina zbog protivljenja tog entiteta”, izjavila je Bičakčićeva.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, kaže da je nevjerovatno da nižerangirani službenici u Savjetu ministara odlučuju ko treba da bude ministar. “Bošnjački narod ima svoje političke predstavnike u organima BiH koji time treba da se bave, a ne državni službenici. Nevjerovatno je šta oni zamišljaju, da su oni ti koji naređuju RS šta ona treba da uradi ne vodeći računa o dejtonskom aranžmanu”, izjavila je ona.
Nezavisne novine
