BEOGRAD, Srbija, Finska, Estonija, BiH i Makedonija spadaju među najugroženije zemlje u slučaju dugotrajnog poremećaja u snabdevanju ruskim gasom tokom zime, pokazao je test koji je objavila Evropska komisija /EK/.
U izvještaju EK o fleksibilnosti evropskog gasnog sistema u slučaju obustave snabdjevanja ruskim gasom ove zime, navodi se da intervencije Vlade moraju biti pažljivo pripremljene na regionalnom nivou i da ih treba sprovoditi samo kada bude neophodno.
Izvještaj uključuje konkretne kratkoročne preporuke za najugroženije članice EU i susjedne zemlje.
“Izvještaj pokazuje da ne čekamo, već radimo sve što je u našoj moći da se pripremimo. Prvi put imamo jasnu sliku rizika i mogućih rješenja. Ako radimo zajedno, budemo solidarni i primenimo preporuke iz izvještaja, ni u jednom domaćinstvu u EU neće biti hladno ove zime”, kazao je potpredsjednik EK nadležan za energetiku, Ginter Etinger.
Rusko-ukrajinski spor, baš kao i 2009. godine, dovodi u pitanje snabdjevanje EU gasom, a s obzirom na to da se bliži zima, EK je željela da stvori jasnu sliku o tome gdje se mogu pojaviti najveći nedostaci i na koji način se mogu ublažiti.
Izvještaj prikazuje i rezultate vježbi simulacije sprovedenih u 38 evropskih država, uključujući članice EU i susjedne zemlje gdje se analiziraju različiti scenariji, a posebno onaj koji uključuje potpunu obustavu uvoza ruskog gasa u EU na period od šest mjeseci.
Dugotrajna obustava snabdjevanja bi značajno uticala na EU, a najviše bi bile pogođene članice EU i države istočne Evrope, a procjenjuje se da bi Finskoj, Estoniji, Makedoniji, BiH i Srbiji nedostajalo najmanje 60 procenata od potrebne količine gasa.
“Ako države sarađuju, a ne usvajaju isključivo mjere na državnom nivou, gas će biti uskraćen manjem broju potrošača”, navodi se u izvještaju.
Vodeći princip mora biti tržišni, gdje će netržišne mjere biti sprovođene samo kada tržište zakaže, kaže se u izvještaju u kom se navode i konkretne preporuke o kratkoročnim mjerama za najugroženije članice EU i susjedne zemlje.
Test opterećenja snabdjevanja gasom je prva konkretna akcija u pogledu kratkoročnih mjera energetske sigurnosti, koja je usledila nakon što je EK u maju usvojila Evropsku strategiju o energetskoj sigurnosti.
Konkretne preporuke će pratiti mjere predviđene Strategijom, kako bi se poboljšala sigurnost snabdjevanja u EU, što znači kompletiranje unutrašnjeg energetskog tržišta, povećanje energetske efikasnosti, diversifikacija spoljnih izvora snabdijevanja i eksploatacija autohtonih izvora energije, odnosno fosilnih i nefosilnih goriva.
EU uvozi 53 odsto energije koju koristi, a energetska zavisnost se odnosi na sirovu naftu, 90 odsto, prirodni gas, 66 odsto, čvrsta goriva, 42 odsto i nuklearno gorivo 40 odsto. Skoro polovina primarne potrošnje energije u EU 48 odsto odlazi na zagrijavanje prostorija i vode. Mina
