SARAJEVO, BANJALUKA, Na većini benzinskih pumpi u FBiH će do početka naredne sedmice cijena nafte i naftnih derivata pasti za pet feninga, a sličan trend se očekuje i na pumpama u RS.
Inače, gorivo na pumpama u RS je u odnosu na ono u FBiH u prosjeku jeftinije za oko 10 feninga, a entitetski distributeri najavljuju da bi do nove godine moglo pojeftiniti za još oko 10 feninga.
Lejla Glibo, stručni savjetnik u sektoru cijena u Ministarstvu trgovine FBiH, rekla je da je zahtjev za umanjenje cijene goriva zasad podnijelo nešto više od polovine distributera u FBiH, te da se taj zahtjev za korekciju cijena odnosi na dizel i benzin.
“Među većim distributerima koji su podnijeli zahtjev za umanjenje cijena goriva su ‘Energopetrol’, INA i HIFA”, dodala je Glibo.
Ona je istakla da se prosječna cijena benzina i dizela na dosta pumpi u FBiH nakon ovog novog smanjenja gotovo ujednačila, odnosno da je za dizele sada u prosjeku potrebno izdvojiti 2,36 KM, a za benzine 2,35 KM.
U ovom ministarstvu su konstatovali da je najnovije smanjenje cijena rezultat pada rafinerijskih cijena, čime su stvoreni uslovi za smanjenje i u maloprodaji.
Ljubo Stević, sekretar Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS, rekao je da će do Nove godine na pumpama u RS cijene goriva pasti za oko 10 feninga.
“Bez velikog uticaja kretanja cijena na svjetskom tržištu pred Novu godinu nafta i njeni derivati uvijek pojeftine”, rekao je on.
Pored ovoga, dodao je Stević, sasvim je sigurno da je pad cijena na pumpama povezan sa smanjenjem cijena na svjetskom tržištu.
U petak je na “Nestro petrolu” za litar super plus 98 bilo potrebno platiti 2,38 KM, BMB 95 je koštao 2,29 KM, dizel euro 4 je koštao 2,32 KM, a dizel euro 5 2,37 KM.
Podsjećamo da su cijene sirove nafte na svjetskim tržištima proteklih mjeseci pale za više od 20 odsto.
Poređenja radi, prije dva mjeseca barel nafte na londonskoj berzi koštao je nešto više od 100 dolara, dok je na njujorškoj berzi koštao 95. Poređenja radi, u petak je cijena barela na londonskoj berzi iznosila 86 dolara, a njujorškoj 81,24 dolara.
Svjetski stručnjaci smatraju da SAD i Evropa rušenjem cijene nafte uz pomoć povećanja proizvodnje u SAD i saveznicima Zapada, kao što je Saudijska Arabija, žele nanijeti štetu Rusiji, kojoj se cijela privreda temelji na nafti i gasu.
Zapad se nada da će na taj način oslabiti Rusiju i prisiliti na napuštanje tvrdog stajališta po pitanju Ukrajine.
Pored toga, stručnjaci se slažu u ocjeni da do pada nafte na svjetskom tržištu dolazi i zbog pada privredne aktivnosti u Evropskoj uniji i mogućnosti da se ponovo uđe u recesiju. Takođe, višoj cijeni nafte ne ide na ruku i to što usporava privredni rast Kine, zemlje koja je jedan od najvećih potrošača nafte na svijetu. Nezavisne novine
