ZAGREB, U Hrvatskoj je dosad izgrađena 21 pasivna kuća, u kojima stanari troše čak 80 odsto manje energije za grijanje ili hlađenje nego u klasičnim kućama, dok Evropi već postoji 150.000 pasivnih stambenih i poslovnih zgrada, bolnica, dječjih vrtića, škola, autobusnih stanica, šoping centara, sportskih dvorana …
U Hrvatskoj u pasivnoj i niskoenergetskoj gradnji prednjači Koprivnica, a tu su i Zadar, Osijek, Sveta Nedelja i drugi.
Popis gradova s pasivnim kućama iz godine u godinu sve je veći, ali još uvijek čekamo obnovu u niskoenergetskom standardu, kaže šef Konzorcija pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević.
Dani pasivne kuće u Hrvatskoj sedmu godinu zaredom održani su početkom novembra na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su učesnici edukovani o prednostima pasivne gradnje i upotrebi materijala za takvu gradnju.
Ove godine okupili su stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Austrije, Njemačke, Turske i Grčke, a osim u Zagrebu, Dani pasivne kuće paralelno su prvi put održani u Koprivnici, Zadru, Osijeku i Žminju, što im je osiguralo regionalni karakter. Hina
