BANJALUKA/BIJELJINA, Na pojedinim benzinskim pumpama u Bijeljini dizel je juče koštao 1,60 KM po litru, što je identično cijeni od prije 15 godina!
Dok vozači i svi ostali čija djelatnost zavisi od cijene naftnih derivata zadovoljno trljaju ruke, predstavnici benzinskih pumpi najavljuju nova pojeftinjenja.
Ljubo Stević, predsjednik Skupštine Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS, kazao je da je juče cijena dizela na “Gazpromovim” pumpama u Bijeljini pala na 1,60 KM i da su oni jedini koji su toliko spustili cijenu.
“Kod nas ovdje u Bijeljini na njihovim pumpama cijena je 1,60 KM, a na ostalim pumpama prosječna cijena je oko 1,85 KM po litri”, precizirao je.
Prema njegovim riječima, za očekivati je da cijene nastave padati i u narednom periodu jer je, kako kaže, takvo stanje na svjetskom tržištu.
“Ovako niska cijena od 1,60 KM po litru posljednji put je zabilježena 1999. godine, znači prije čak 15 godina”, kazao je Stević.
Miro Škiljević, šef u benzinskoj pumpi “Nešković” iz Bijeljine, kratko je prokomentarisao da je juče dizel koštao 1,74 KM, što je isto kao dan ranije.
“Mislim da su već dovoljno pojeftinili naftni derivati i da su na nivou rafinerijske cijene. Ne znamo šta će biti u narednom periodu”, kazao je Škiljević.
Kada je riječ o Banjaluci, baš kao i prethodnih dana cijene naftnih derivata bile su poprilično šarolike. Benzini su, primjera radi, na “Gazpromovoj” pumpi na zapadnom tranzitu koštali 1,95, odnosno 2,05, a dizeli 1,75, odnosno 1,95 KM. Na obližnjoj “Nestro petrol” pumpi benzini su koštali 1,87, odnosno 2,09, a dizeli 1,85, odnosno 1,99. Litar eurodizela 5 na benzinskoj pumpi “Krajinapetrol” u Banjaluci koštao je 1,89, dok je cijena eurosupera 95 iznosila 1,80 KM. Na “Nešković” benzinskoj pumpi u Banjaluci dizel košta 1,74, a benzini između 1,80 i 1,90 KM po litri.
Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, kazala je da bi svakako trebalo da dođe do pojeftinjenja većine usluga i svakodnevnih potrepština, prije svega osnovnih životnih namirnica.
“Znamo da se većina prehrambenih namirnica kod nas ne sprema na struju već na neki od tečnih energenata, a tu je i cijena distribucije tih namirnica do prodajnih centara, tako da bi cijene tih stvari svakako trebalo da padnu”, smatra Bulićeva. Ona je kazala da je prevoz jedna od stavki koja bi prva trebalo da pojeftini jer prevoznicima inače ne treba dugo da povećaju cijene kad poskupi nafta.
“Kod nas u Tuzli su cijene gradskog prevoza, kao i cijene taksi usluga proteklih 10 godina porasle i do 40 odsto, i mislim da bi za taj iznos trebalo i da padnu jer je ova cijena goriva zabilježena sigurno prije više od 10 godina”, kaže Bulićeva.
Dušan Bogdanović, stručnjak za energente, smatra da ovo pojeftinjenje neće biti dugoročno. On pritom ističe da su marže na prodaji goriva danas kod nas jako visoke.
“Nikad marže u maloprodaji naftnih derivata nisu bile veće. One čak idu do 50 feninga po litru”, naglasio je Bogdanović.
Komentarišući razlike u cijenama goriva od mjesta do mjesta on ističe da to zavisi od konkurencije.
Bogdanović je, komentarišući uzroke pojeftinjenja, rekao da je cilj da se Rusija oslabi ekonomski.
“Naime, 60 odsto budžeta Rusije se formira na izvozu nafte i gasa. Vjerovatno je to sada veza Amerike i nekih drugih izvoznica nafte pa obaraju cijene”, pojasnio je Bogdanović. Nezavisne novine
