LONDON, Cijene nafte snažno su porasle i prošle sedmice, pa su na londonskom tržištu u protekla dvije sedmice zabilježile najveći rast u posljednjih 17 godina, što je posljedica zatvaranja bušotina, smanjenja investicija naftnih divova i poticajnih privrednih mjera kineske centralne banke.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla devet odsto, na 57,80 dolara, dok je u posljednje dvije sedmice skočila 19 odsto, što je njezin najveći dvosedmični skok od 1998. godine.
Ipak, rast cijena nije bio pravocrtan. Prošle su sedmice cijene izuzetno oscilirale, pa je u jednom danu na američkom tržištu cijena nafte pala čak 9 odsto, nakon što je objavljeno da su zalihe ‘crnog zlata’ u SAD-u sedam dana prije dostigle rekordne nivoe.
Ipak, ti su gubici brzo nadoknađeni nakon vijesti o znatnom smanjenju broja aktivnih bušotina.
Prema podacima naftne kompanije Baker Hughes, u januaru je u svijetu broj bušotina smanjen za 261, a samo u SAD-u za 199.
Prošle je sedmice, u SAD-u broj bušotina dodatno smanjen za 83, pokazuju podaci Baker Hughesa.
“Trgovci naftom tek su prošle sedmice više obratili pažnju na te podatke, iako broj aktivnih bušotina pada već sedmicama. Smanjenje broja bušotina u pravilu će pružati podršku cijenama“, kaže Gene McGillan, analitičar u kompaniji Tradition Energy.
Podršku cijenama pružaju i najave naftnih divova o smanjenju investicija i proizvodnje, što znači da bi se ponuda i potražnja na tržištu trebale uravnotežiti.
Prošle je sedmice British Petroleum najavio da će u 2015. smanjiti kapitale izdatke za otprilike tri milijarde, na 20 milijardi dolara.
Konkurenti Chevron i Royal Dutch Shell takođe su reagovali na pad cijena nafte od jula 2014. godine za otprilike 60 odsto smanjivanjem planiranih kapitalnih investicija.
Shell je najavio smanjenje investicija za 15 milijardi dolara tokom naredne tri godine, a Chevron za 13 odsto u ovoj godini, na 35 milijardi dolara.
Od jula prošle godine, kada su iznosile više od 100 dolara po barelu, cijene su nafte prepolovljene zbog prevelike ponude u odnosu na potražnju, a pad cijena intenziviran je nakon što je u novembru Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila da neće smanjiti proizvodnju i pored pada potražnje.
Mnogi analitičari smatraju da će ponuda nafte na svjetskom tržištu ostati veća od potražnje u prvom dijelu ove godine, dok bi smanjenje broja bušotina i ulaganja naftnih divova mogli pridonijeti uravnoteženju ponude i potražnje prije nego što se mislilo.
Rast cijena nafte zahvaljuje se, takođe, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske centralne banke potaknuti rast tamošnje privrede, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, što bi trebalo ojačati potražnju za ‘crnim zlatom’.
Prošloga su sedmice, kineske monetarne vlasti smanjile stopu obaveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara. To bi trebalo potaknuti rast druge po veličini svjetske privrede, a time i potražnju za naftom.
U petak su naftnim tržištima dodatnu podršku pružili strah od smanjenog izvoza iz Libije zbog oružanih sukoba, kao i dobri privredni pokazatelji iz SAD-a, koji najavljuju moguć rast potražnje za gorivom u najvećem svjetskoj privredi.
Ti su faktori potisnuli u drugi plan zabrinutosti zbog prezasićenosti svjetskog tržišta naftom, kao i zbog odluke Saudijske Arabije o sniženju službene prodajne cijene za azijske kupce na najniži nivo u više od 12 godina. Hina
