ZAGREB, Jutrošnji potres u okolini Brežica, a koji se osjetio i u dijelovima Zagreba, izazvao je niz reakcija na društvenim mrežama.Kao i obično, u ovakvim slučajevima, bilo je i onih koji su pokazivali znakove uznemirenosti i panike, i to prije svega zbog jednog “objekta” koji se nalazi u neposrednoj blizini epicentra jutrošnjeg potresa.
Riječ je, dakako, o Nuklearnoj elektrani Krško. Ovdje bi trebalo malo “stati na loptu” i podsjetiti na riječi stručnjaka koji tvrde da je Krško građeno po najvišim američkim standardima te da mu ne prijeti gotovo nikakva opasnost.
– Nuklearna elektrana Krško dizajnirana je tako da može sigurno izdržati maksimalan potres kakav se može pojaviti u ovom području jednom u 10.000 godina‘, rekao je prije nekoliko godina dr. sc. Zdenko Šimić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, profesor na FER-u koji je za Krško radio vjerojatnosnu bezbjedonosnu analizu.
Prije nekoliko godina glavna je tema bila Fukushima i tsunami koji je praktički zbrisao spoimenutu nuklearnu elektranu. Ali, Krško bi trebalo biti bezbjednije od Fukushime, napominju stručnjaci.
– Krško ima čak jednu barijeru više od Fukushime – ima primarni i sekundarni rashladni krug i daleko veću zaštitnu zgradu koja može izdržati teže uslove u unutrašnjosti kod bilo kakvih malo vjerojatnih poteškoća. Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti mjere savladavanja nesreća iznad onih predviđenih projektom elektrane.
Dakle, reaktor u Krškom je i sigurniji i noviji od japanskog, zaključio je hrvatski nuklearni stručnjak, tvrdi Šimić.
Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti i mjere savladavanja akcidenata iznad onih predviđenih projektom elektrane.
Nuklearka Krško najbolja je u ispitivanjima tzv. stress testa EU-a, a prema indikatorimabezbjednosti i pouzdanosti u svjetskom je vrhu.
Slovenačka državna uprava za nuklearnu bezbjednost (URSJV) naložila je provođenje dodatnih projekata nuklearne bezbjednosti NE Krško, nakon razornog potresa i plimnog vala cunamija, koji je izazvao nuklearnu nesreću u NE Fukushima u Japanu i isticanje radioaktivnosti.
URSJV je te projekte postavila kao glavni preduslov za odobrenje rada elektrane nakon 2023. godine. Tako je u NE Krško pripremljen Program nadogradnje bezbjednosti, koji je potom prihvatila URSJV.
Nadzorni odbor NE Krško potom je odobrio Dugoročni plan investicija sa osam projekata nuklearne bezbjednosti u vrijednosti 218 miliona evra.
NE Krško ne prestaje s radom 2023., jer je njen pogonski vijek produžen do 2043. godine, što za hrvatski elektroenergetski sistem znači još 28 godina električne energije iz tog temeljnog, stabilnog i pouzdanog izvora.
Temeljem rezultata Studije ekonomske opravdanosti produženja pogonskog vijeka Nuklearne elektrane Krško, koju je izradio PricewaterhouseCoopers iz Londona, članovi Nadzornog odbora NE Krško su se krajem novembra 2014. saglasili da se njen pogonski vijek produži do 2043. godine (redovni pogonski vijek elektrane završava 2023. godine). Seebiz
