PRIJEDOR, Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je danas u Prijedoru da je prijedorska “Toplana” najsavremenije postrojenje na biomasu u Republici Srpskoj i da je jedino koje proizvodi i toplotnu i električnu energiju.
“Imamo još nekih postrojenja na biomasu. To su toplane u Gradišci i Palama i sada treba da počne izgradnja toplane u Sokocu, ali do sada od svih izgrađenih ovo je najsavremenija i jedina sa kogeneracijom. Ne stvara se time konkurencija `Elektroprivredi Republike Srpske` nego mogućnost da `Toplana` servisira sve svoje obaveze koje je preuzela ovim kreditnim zaduženjem”, rekla je Golićeva novinarima u Prijedoru.
Ona je dodala da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske bilo aktivni učesnik u postupku izdavanja svih potrebnih odobrenja i ekološke dozvole.
“Mi favorizujemo ovakva postrojenja jer su sa vrlo malim procentom opasna po život i zdravlje ljudi, odnosno ne zagađuju”, rekla je Golićeva, koja je u Prijedoru prisustvovala svečanoj primopredaji novog postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije.
Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić rekao je da je grad, osim kvalitetnijeg grijanja, ovim projektom dobio i postrojenje za proizvodnju električne energije koje se može širiti do jednog megavata.
“Ako znamo da smo u ratu živjeli sa dva megavata, onda znamo šta to može značiti u momentu nestanka struje u našem gradu”, naveo je Pavić i dodao da je dobijeno i ekološki čisto postrojenje gdje je filtera i prečistača vazduha više nego samog postrojenja za grijanje.
On je najavio širenje toplovodne mreže koja sada postoji samo u užem dijelu grada kako bi se povećalo područje pokrivenosti centralnim grijanjem.
“Što se tiče poslovanja `Toplane`, koje je godinama negativno, očekujem da će se postepeno izvući, da će postati samoodrživa i da će u dogledno vrijeme građani moći da koriste jeftinije grijanje jer je energent jeftiniji i logično je da građani to osjete”, istakao je Pavić.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izrazio je zadovoljstvo što je firma iz njegove zemlje bila zadužena za ovaj kompleksni projekat i što su u izvođenju radova učestvovale i firme iz Republike Srpske i Federacije BiH.
“Današnji događaj tiče se budućnosti i boljeg života građana. Danas je to Prijedor, ali širom zemlje je hitno potrebno provesti ekonomske transformacije. Sektor obnovljivih izvora energije je zreo za međunarodna ulaganja”, naglasio je Incko.
On je naveo da BiH može puno toga ponuditi – stratešku lokaciju, obilate prirodne resurse u hidroenergiju i šumarstvu, građevinarstvo i turizam.
“Tu su i konkurentne poreske stope, konkurentne cijene rada, izuzetno sposobna i dobro obrazovana radna snaga, stabilna moneta, te regionalni i bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini”, poručio je Incko.
Ambasador Austrije u BiH Martin Pamer rekao je da ovaj projekat pokazuje da investiciona klima u Prijedoru privlači partnere iz inostranstva, da je napredak BiH na putu evrointegracija uočljiv i da je austrijska privreda jedan od najvažnijih partnera u BiH.
Andreas Urbas iz firme koja je bila glavni izvođač radova rekao je da je imao izvrsnu saradnju sa prijedorskom “Toplanom” i da su morali završiti radove u roku od šest mjeseci.
“Čestitamo `Toplani` na odluci da implementira ovako inovativan projekat i predajemo joj ključ kojim ovo postrojenje zvanično prelazi u ruke prijedorskog preduzeća”, istakao je Urbas.
Prijedorska “Toplana” projektovana je i izgrađena sa mogućnošću proizvodnje i toplotne i električne energije na biomasu ukupne snage dva puta po 10 megavata toplotne energije i 250 kilovata električne energije.
Glavni izvođač radova na izgradnji ovog postrojenja bila je austrijska firma “Urbas energitehnik”, a projekat je finansiran iz kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od sedam miliona evra i donacije Švedske međunarodne agencije za razvoj od 1,6 miliona evra.
Svečanoj primopredaji novog postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije prisustvovali su i ministri uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić, saobraćaja i veza Neđo Trninić i prosvjete i kulture Dane Malešević. Srna
