BANJALUKA, Bez dodatnog angažovanja kadrova i više novca Pravobranilaštvo BiH neće moći na pravi način odgovoriti po tužbi “Elektrogospodarstva Slovenije”, koja od BiH, odnosno RS i njene “Elektroprivrede” zahtijeva naknadu štete od najmanje 1,359 milijardi KM.
Ovo se, između ostalog, navodi u informaciji Pravobranilaštva BiH o arbitražnom postupku koji je u toku, a o kojem će poslanici parlamenta BiH raspravljati polovinom iduće sedmice. Nimalo bezazlen spor u kojem Slovenci preko BiH praktično tuže RS i Termoelektranu Ugljevik mogao bi započeti već polovinom sljedeće godine, a do tada bilo bi neophodno napraviti plan odbrane, angažovati međunarodne advokate i platiti ih, prema nekim procjenama, najmanje milion KM, za što, barem zasad Pravobranilaštvo BiH nema novca.
“Odluka Vlade RS je bila da oni preuzmu sve troškove i nešto su se povukli, a sada smo mi to preuzeli jer nema druge.To su arbitraže koje traže poznavanje međunarodnog privatnog prava i mi već imamo izabrane advokate do odlučivanja u meritumu sa kojima imamo odličnu saradnju i nju ćemo i nastaviti“, rekao je Mlađan Mandić, zamjenik pravobranioca BiH, dodajući da je u ovom slučaju saradnja sa “Elektroprivredom RS” odlična.
Advokate, odnosno advokatsku kancelariju “Zeiler.partners” iz Beča, putem javnog konkursa izabrala je RiTE Ugljevik, koja je u slučaju tužbe “Elektrogospodarstva Slovenije” na sebe preuzela sve obaveze u vezi sa ovim postupkom, ali do sada nije platila ništa, pa čak ni avans troškova postupka koje je na kraju platio tužitelj, što je nezabilježeno u ovakvim slučajevima. Iako se u informaciji nigdje ne navodi kolike su šanse BiH (koja je samo formalno-pravno tužena) u ovom slučaju, vidljivo je da će postupak biti komplikovan i težak, ali da se uz maksimalan angažman ta tužba može osporiti.
Podsjećanja radi, Slovenija je 1981. godine investirala u izgradnju TE Ugljevik, koja je počela sa radom 1985. godine. Termoelektrana je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu električnu energiju u skladu sa visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju. Tako je i bilo sve do početka ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, kada je isporuka prekinuta, dok je u toku ratnih sukoba usljed bombardovanja uništena trafo-stanica u Hrvatskoj preko koje je struja i isporučivana u Sloveniju. Slovenija je potom sa BiH pokušala da postigne dogovor o isporukama struje ili povratu uloženih sredstava, a kada u tome nije uspjela, obratila se tužbom u Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova koji djeluje pri Svjetskoj banci u Vašingtonu, a koji je dogovorio arbitražu dviju strana.
Spor sa “Štrabagom” već izgubljen
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine predložilo je Ministarstvu transporta i komunikacija BiH da pokrene pregovore sa austrijskom kompanijom “Štrabag”, koja od BiH potražuje 642.263 evra, kako bi se minimalizovala šteta po BiH. Podsjećanja radi, “Štrabag” je tužio BiH jer je 2011. godine dobio posao izgradnje mosta na rijeci Savi kod Svilaja, ali nije na vrijeme uveden u posao, nakon čega raskida taj ugovor i traži odštetu od BiH i Hrvatske, koja se, za razliku od BiH, na samom početku nagodila i isplatila 535.000 evra, koje sada potražuje od BiH. “Trenutna pozicija Ministarstva komunikacija i prometa BiH u ovom arbitražnom postupku je krajnje nepovoljna”, navodi se u informaciji Pravobranilaštva BiH o arbitražnom pustupku “Štrabaga” protiv BiH. O ovom slučaju, odnosno tužbi “Štrabaga” protiv BiH, istragu je pokrenulo i Tužilaštvo BiH, koje, prema nezvaničnim informacijama, samo čeka kraj spora i da nastane šteta po BiH, kako bi pokrenula određene optužnice. “Radi se sve ono što se može uraditi i mislim da će to na kraju završiti nagodbom”, rekao je Mlađan Mandić, zamjenik pravobranioca BiH. Kompanija “Štrabag” prije nego što je pokrenula spor tražila je vansudsku nagodbu i sa Bosnom i Hercegovinom, ali tadašnje vlasti na to nisu željele pristati jer su smatrale da nema njihove krivice u tom slučaju, iako je ona, prema dobro upućenima u cijeli proces, bila očigledna. Nezavisne novine
