MOSTAR, Elektroprivreda BiH na platou Podveležja iznad Mostara investira 83 miliona eura u izgradnju svog prvog vjetroparka. VE Podveležje prva je takva investicija Elektroprivrede BiH, a procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.
Aktivnosti ispitivanja vjetropotencijala u BiH pokrenute su 1999. godine kada je i urađena prva baza meteoroloških podataka za BiH (temperatura zraka, jačina i pravac vjetra, količina padavina i dr.). Početkom 2000. godine, nakon završenog postupka selekcije, kao prva potencijalna lokacija s evidentnim elementima o dobrom vjetropotencijalu, odabran je planinski plato Podveležje.
Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, Elektroprivreda BiH pokrenula je aktivnosti na pripremi i izgradnji Vjetroelektrane Podveležje na mikrolokacijama Mali Grad i Svetigora, na oko 760 metara nadmorske visine. Na ovoj lokaciji Elektroprivreda BiH je za korištenje vjetropotencijala od Hercegovačko-neretvanskog kantona dobila koncesiju na period od trideset godina.
Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH nam kaže kako je projekt VE Podveležje u fazi realizacije koja bi, prema planu, trebala da bude završena u trećem kvartalu 2019. godine.
“Planirano je da se projekt realizuje zaključivanjem tri zasebna ugovora. Prvi ugovor za izgradnju pristupnih puteva i montažnih platoa je potpisan i njegova realizacija je u završnoj fazi. Drugi ugovor, koji podrazumijeva projektovanje i izgradnju trafostanice i srednjenaponskog kablovskog raspleta također je potpisan i u toku su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije. U vezi s trećim ugovorom za projektovanje, proizvodnju, isporuku i montažu vjetroagregata, JP Elektroprivreda BiH je u završnoj fazi evaluacije ponuda”, kaže Salkić.
Planirano je petnaest vjetroagregata pojedinačne snage do 3,2 MW i ukupne instalisane snage do 48 MW. Procijenjena godišnja proizvodnja je 120 GWh.
“Procijenjena vrijednost investicije je 83 miliona eura, što uključuje finansiranje nabavke vjetroagregata, odnosno njihovu proizvodnju, transport, montažu i testiranje, zatim finansiranje trafostanice 110 kV, izgradnju pristupnih puteva i montažnih platformi i izgradnju novog priključnog dalekovoda 110 kV. Od ukupne procijenjene vrijednosti projekt se finansira iz kredita njemačke KfW banke u iznosu 65 miliona eura, a preostali iznos iz vlastitih sredstava JP Elektroprivreda BiH”, izjavio je Senad Salkić.
Uz direktne ekonomske koristi, realizacijom projekta VE Podveležje povećava se udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, osigurava pouzdano snabdijevanje električnom energijom, efikasno korištenje prirodnih resursa države BiH, smanjenje uticaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš i klimatske promjene jer, pri radu vjetroelektrane ne dolazi do štetnih utjecaja i emisija zagađujućih materija u zrak, stimulisanje privrednog razvoja i otvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj preduzetništva, poticanje razvoja novih tehnologija i domaće privrede u cjelini.
“Nema sumnje da je Hercegovina najperspektivniji dio BiH za razvoj vjetroelektrana gledano s pozicije raspoloživog vjetropotencijala. Ukupan potencijal u smislu raspoloživosti prostora je više stotina MW. Međutim, kod izbora pogodnih lokacija treba sagledati i eventualna ograničenja kao što su pristup lokaciji, mogućnost priključenja na elektroenergetski sistem, eventualno okolinska ograničenja. Također, važno pitanje koje motivira ili demotivira investitore je zakonska regulativa kojom se reguliraju slobodne dinamičke kvote”, kaže Salkić.
Procijenjeni uticaji na stanovništvo, odnosno valorizacija štete i koristi od implementacije projekta, usmjeravaju na zaključak da je projekt socio-ekonomski i okolinski prihvatljiv, odnosno planirani zahvat u prostoru Podveležja opravdan. Vjetroelektrana Podveležje će proizvoditi čistu energiju na bazi obnovljivog izvora. Klix.ba
