LONDON – Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale, nakon dva vikenda rasta, jer je ulagače zabrinuo rast zaliha derivata u SAD-u, što ukazuje na slabiju potražnju na vrhuncu sezone godišnjih odmora.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1,6 posto, na 76,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,6 posto, na 67,30 dolara.
Pale zalihe sirove nafte, ali zalihe derivata porasle
Zalihe sirove nafte u SAD-u pale su u prošloj sedmici za 4,3 miliona barela, na 401,49 milijuna barela, najnižu razinu od veljače 2015. godine.
Međutim, zalihe derivata su porasle, što ukazuje na slabiju nego što se očekivalo potražnju za gorivom tijekom ljetne sezone vožnje u SAD-u, kada potrošnja tradicionalno doseže vrhunac.
Zalihe benzina porasle su za 1,8 milijuna barela, a zalihe derivata, uključujući dizel i lož ulje, za 3,1 milion barela.
To je pritisnulo cijene nafte jer pokazuje da potražnja u najvećem svjetskom potrošaču nafte nije tako snažna kao što se očekivalo.
„To ukazuje na razočaravajuću ljetnu sezonu vožnje, što znači da će se neravnoteža između velikih zaliha benzina i nedovoljno jake potražnje još neko vrijeme zadržati”, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.
Uz to, potražnja za naftom dodatno bi mogla oslabiti ako se nastavi trgovinski rat između SAD-a i Kine. U četvrtak je istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.
I dok se čeka odluka o tome, Trump je u petak izjavio kako je spreman uvesti carine na dodatne kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara.
Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih privreda započeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.
Tenzije su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe.
Kina je u oba slučaja uzvratila carinama istog intenziteta i najavila da će i ovoga puta odgovoriti na isti način, a trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao bi izazvati slabljenje međunarodne trgovine i usporavanje rasta globalnog gospodarstva. A to bi izazvalo slabljenje potražnje za energentima.
S druge strane, podršku cijenama nafte pružaju američke sankcije Iranu, koje bi od novembra trebale zahvatiti naftni sektor. Očekuje se da će zbog smanjenog iranskog izvoza ponuda prema kraju godine biti manja.
“Po našem mišljenju, glavni pokretač rasta cijena nafte i dalje je američko uvođenje sankcija potrošačima iranske nafte”, ističu analitičari Standard Chartered banke.
Washington je signalizirao da bi mogao ponuditi privremeno izuzeće od sankcija saveznicama koje ne mogu odmah prekinuti uvoz iz Irana.
Iran je treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i ove je godine tržišta opskrbljivao s oko 2,5 miliona barela nafte i derivata dnevno, što čini oko 2,5 posto globalne potrošnje.
A u SAD-u proizvodnja sirove nafte stagnira na srpanjskoj razini od rekordnih 11 miliona barela dnevno.
U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen za dva, na ukupno 860 postrojenja. A to pokazuje da proizvodnja, kao i cijene, stagnira. Hina
