BANJALUKA – Usvajanjem novog Zakona o Obnovljivim izvorima energije građani u Republici Srpskoj imaće priliku da proizvode struju za vlastite potrebe, a da eventualne viškove usmjere u distributivnu mrežu i da po osnovu toga dobiju umanjen račun.
Naime, oni će biti „prosumeri“, odnosno proizvođači i potrošači istovremeno iz energije sa solarnih panela postavljenih na svojim kućama ili drugim objektima. Tako će postati energetski održivi, svoje troškove struje će svesti na minimum, rasteretiti mrežu i na sve to će biti ekološki prihvatljivi.
Da bi došli do tog statusa, potrebno je da se zakon usvoji, kao i podzakonska akta koja bi detaljnije definisala ova pitanja. Stručnjaci predlažu da se prepiše model koji je uvela Srbija.
Tamo, naime, građani i firme koji žele da instaliraju solarne panele i proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju to mogu da urade u tri koraka.
Vlada Srbije je usvojila uredbu kojom je značajno pojednostavila procedure gdje se cijeli posao može završiti bez kontakta sa državnom administracijom.
Za solarne panele nisu potrebni lokacijski uslovi, rješenje o građevinskoj dozvoli, odobrenje o instalaciji i probni rad, a poslije kupovine i montaže panela građani se obraćaju snabdjevaču nakon čega se priključuju na mrežu.
„Prosumeri“ kupuju dvosmjerno brojilo preko kojeg se prati proizvodnja i potrošnja, a Elektrodistribucija (EDS) Srbije ima pet dana da ih spoji na sistem.
Što se papirologije tiče – sa snabdjevačem, u ovom slučaju EDS-om, potpisuje se novi ugovor, a Elektrodistribuciji se dostavlja izjava izvođača radova da je sve izvedeno u skladu sa propisima i standardima.
Dok sa jedne strane nadležni u Republici Srpskoj rade na zakonu i aktima kojima će se urediti ova oblast, potrudili smo se da saznamo koliko će novca biti potrebno za ovu investiciju, kakve predispozicije mora da ima objekat koji će nositi panele te koliko će trebati vremena da se cijeli projekat isplati.
I planinsko sunce može proizvoditi struju
Za potrebe ovog teksta u susret su nam izašli stručnjaci iz preduzeća „ETMAX“ iz Banjaluke, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti solarne energije i brojnim referencama.
Kako pojašnjavaju, solarne elektrane mogu da se postavljaju na različitim objektima, konfiguracijama terena i u različitim klimatskim zonama.
U zavisnosti od predispozicija zavisi i produktivnost i isplativost projekta.
Međutim, dodaju oni, tehnologija i oprema za solarne elektrane izuzetno je razvijena, a svakodnevno pristižu i nova rješenja koja, na primjer, omogućavaju funkcionalno korišćenje energije sunca i u uslovima kao što su planinska područja sa manjim brojem sunčanih sati.
„Prilikom projektovanja i izgradnje solarne elektrane su važne pripremne aktivnosti, tokom kojih se vrše procjene i utvrđuju relevantni parametri, koji su bitni za funkcionisanje buduće elektrane. „ETMAX“ klijentima obezbjeđuje stručnu podršku od strane inženjerskih timova u okviru Projektnog biroa. U pripremnoj fazi se uzimaju u obzir svi bitni elementi i klijentima se daju optimalne preporuke, jer svaka solarna elektrana ima određene specifičnosti i rješenja“, kažu u ovom preduzeću.
Pojašnjavaju kako brzina izgradnje i postavljanje panela zavisi od više faktora, ali da cijeli posao traje od pet do deset radnih dana. Naravno, sve pod uslovom da objekat ne zahtjeva dodatne pripremne radove.
Prema njihovim riječima dosta toga utiče na ukupnu vrijednost investicije poput instalisane snage, nagiba krova, ali i specifičnih zahtjeva klijenata ukoliko ih ima.
Takođe, izuzetno važni elementi koji određuju cijenu su dizajn elektrane, vrsta i kvalitet opreme koja se ugrađuje, projektovanje i izvođenje radova na stručan i kvalitetan način.
„Sve navedeno može u velikoj mjeri usloviti i koliko će elektrana trajati i raditi u punom kapacitetu, zato je važno povjeriti izgradnju bilo kojeg, pa tako i mini postrojenja za proizvodnju solarne energije licenciranim, provjerenim i stručnim kompanijama poput naše. Zavisno od svega navedenog cijena može da oscilira i do 50 odsto“, ističu u „ETMAX-u“.
Generalno, kada se u obzir uzmu trenutno važeće tržišne cijene, može se reći da je po kilovatu instalisane snage potrebno izdvojiti između 650 i 850 evra.
Investicija isplativa već nakon pet godina
Prosječni period za povrat investicije solarne elektrane na kući od 100 kvadrata, koja proizvedenu energiju koristi za svoje potrebe i isporučuje viškove u distributivnu mrežu, za koje kasnije povlači potrebne količine električne energije je između pet i sedam godina.
U „ETMAX-u“ kažu kako je mini solarna elektrana objekat predviđen da traje 25 godina, s tim da može trajati i znatno duže te da je isto toliko i garantni rok koji daju za panele koje ugrađuju.
Garantni rok invertora iznosi tri godine i može se produžiti do sedam godina. Ugovorom se može definisati i održavanje elektrane i njene opreme.
„Ono što je važno istaći kada se govori o životnom vijeku instalirane elektrane, funkcionalnosti i produktivnosti, izgradnja elektrane povjeriti stručnoj kompaniji, sa provjerljivim referencama i iskustvom u radu. Jer, greške mogu biti skupe i nekad se teško ispravljaju, zato je važno da se od početka procesa angažuje struka, da biste dobili dugoročno najbolje i održivo rješenje“, zaključuju oni.
Inače, Elektroprivreda Republike Srpske krenula je u pilot projekat kako bi vidjela u kojoj mjeri će „prosumeri“ uticati na rad i kvalitet distributivnog sistema.
Kažu kako je sistem sve opterećeniji, novih potrošača je sve više, što svakako utiče na parametre stabilnosti mreže, a time i parametre kvaliteta isporuke.
Projekat je zamišljen tako da se na lokalitetu jedne trafostanice (jednog izvoda) izgradi i izvrši priključenje određenog broja malih solarnih postrojenja.
„Kontinuiranim mjerenjima ključnih parametara mreže prije i nakon izgradnje solarnih postrojenja će se argumentovano pokazati kako će priključenje i integracija očekivano većeg broja kupaca-proizvođača u budućnosti uticati na rad distributivnog sistema, kako sa aspekta tokova snaga i negativnog povratnog uticaja, tako i sa aspekta kvaliteta“, kazali su u ERS-u za CAPITAL.
CAPITAL: Dejan Tovilović
