BANJALUKA, Izrada strategije zaštite životne sredine daće smjernice za unapređenje kvaliteta života stanovnika, i to na načine koji neće biti štetni za životnu sredinu, rekla je pomoćnik za ekologiju u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Svjetlana Radusin.
“Zaštita životne sredine je izuzetan privredni resurs koji stvara velike i prevashodne šanse za održivi razvoj. Međutim, to podrazumijeva široko korišćenje obnovljivih izvora energije, povećanje broja radnih mjesta i investicija u takozvanim zelenim granama industrije”, navela je Radusinova.
Ona je naglasila da zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine bezbjedne hrane i vode predstavljaju dva ključna izazova 21. vijeka za cijelo čovječanstvo, zbog čega je efikasno korišćenje prirodnih resursa uslov za naš opstanak na planeti.
Radusinova je istakla da se najveći izazov odnosi na ublažavanje i smanjenje uticaja klimatskih promjena i jačanja otpornosti na ove promjene.
“Najveći uticaji promjene klime zabilježeni su u sektorima poljoprivrede, hidrologije, šumarstva, biodiverziteta, ali i zdravlja ljudi, a suše, invazija insekata i pojave šumskih požara, značajno su uticali i na šumske ekosisteme u našoj zemlji”, navela je Radusinova.
Ona je upozorila da, gledajući dugoročno, klimatske promjene mogu izazvati transformaciju čitavih šumskih ekosistema, mijenjajući raspored i sastav šuma.
“Promjena klime utiče i na uslove gajenja određenih poljoprivrednih kultura i izbor odgovarajućih sorti, a kada je riječ o biodiverzitetu, promjena klime može dovesti do gubitka postojećih staništa i pojave novih vrsta, do izumiranje vrsta koje nisu u stanju da se prilagode“, rekla je Radusinova.
Ona je napomenula i da su sve izraženiji uticaji promjene klime na zdravlje, te da Republika Srpska i BiH, uzimajući u obzir uticaj klimatskih promjena i potrebe za smanjenjem rizika od klimatskih promjena, prepoznaju značaj doprinosa globalnom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte /GHG/.
Radusinova je istakla da već sada posljedice klimatskih promjena nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama, te da je efikasno korišćenje prirodnih resursa uslov za opstanak čovjeka na planeti.
“To uključuje niske emisije ugljenika, socijalnu uključenost, regionalnu saradnja na svim nivoima – od preduzetnika, akademskih zajednica i javnog sektora, do podrške inovacijama za održiv razvoj i prepoznavanje novih tržišnih prilika“, rekla je Radusinova.
Prema njenim riječima, BiH se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 odsto, zbog čega je neophodno posebnu pažnju posvetiti dekarbonizaciji, kao ključnom izazovu u borbi protiv klimatskih promjena.
“Stoga je prioritet da se prelazak na niskokarbonsku /niskoemisionu/ privredu iskoristi tako da se postignu ciljevi održivog ekonomskog razvoja i socijalne kohezije”, rekla je Radusinova. Srna
