Ponedjeljak 23. Decembar 2024.

CAPITAL.BA

HomeNafta i GasUskoro poskupljuje gas u Srpskoj i BiH

Uskoro poskupljuje gas u Srpskoj i BiH

NEUM – Snabdjevanje gasom je trenutno nesmetano, očekuju se pregovori sa Rusijom oko usaglašavanja cijene za drugi kvartal i produženja ugovora do 1. oktobra. S obzirom na kretanje cijene naftnih derivata, sigurno je povećanje cijena gasa u narednom kvartalu, rekao je za portal Energetikars.com direktor državnog preduzeća za trgovinu i snabdjevanje gasom Republike Srpske „Gas-Res“ Ljubo Glamočić.

Glamočić je govorio i o tome kako je više projekata u gasnom sektoru u Republici Srpskoj bilo intenzivirano, ali da sada mora da se čeka razrješenje situacije na relaciji Rusija – Ukrajina, kao i o drugim projektima i politikama EU u oblasti energetike.

ENERGETIKARS.COM: Uslovi za realizaciju projekta gasifikacije Srpske, gdje je ruski Gasprom trebalo da bude partner, sada se mijenjaju zbog sukoba na relaciji Rusija – Ukrajina, kakva su Vaša očekivanja?

GLAMOČIĆ: Aktivnosti na pripremi izgradnje gasovoda u Republici Srpskoj traju već duže vrijeme, posebno nakon posjete predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića Rusiji i delegacije privrednika u kojoj sam bio i ja. Tada su dogovorene neke od aktivnosti i poslije toga zaista se intezivirao posao i obavljene su mnoge aktivnosti koje su već bile predviđene i ranije za Južni tok. Imali smo nekoliko video sastanaka i konferencija gdje smo precizirali šta je potrebno kako bi dostavili Gaspromu podatke u cilju izrade studije ekonomske opravdanosti za izgradnju gasovoda. Pred Novu godinu oni su napravili siže kako bi to sve izgledalo. Aktivno rade na izradi studije, napravljena je mapa puta koju je trebalo potpisati između Gasproma i Republike Srpske i Gasproma i Srbije. U iščekivanju toga, nažalost došli smo u sadašnju poziciju i da to nije još potpisano. Sada čekamo razvoj događaja da vidimo u kom pravcu će sve da ide.

ENERGETIKARS.COM: Kako trenutno teče snabdjevanje gasom?

GLAMOČIĆ: To sve teče sasvim uobičajenim principom koji je i do sada bio, prije nastalih kriza. Gas se redovno isporučuje, mi vršimo plaćanja, malo je problema bilo sa Sberbankom, ali smo za april platili avansno i trebalo je dan duže da se sve usaglasi i za sada sve funkcioniše.

ENERGETIKARS.COM: Može li se očekivati poskupljenje gasa?

GLAMOČIĆ: Utvrđivanje cijene je dogovoreno do kraja maja, cijena gasa se usklađuje sa derivatima nafte svakog kvartala, odnosno svaka tri mjeseca. Mi smo krajem decembra usaglasili cijenu za prvi kvartal, ali smo potpisali anex ugovora o snabdjevanju do kraja maja. Očekujemo sad da bi krajem marta počeli pregovori oko usaglašavanja cijene za drugi kvartal i očekujem da tada bude i produženje ugovora do 1. oktobra, odnosno do početka nove gasne godine kada je uobičajeno da se sklapaju ugovori. S obzirom na kretanje cijene naftnih derivata, sigurno je povećanje cijena gasa u narednom kvartalu, a ne isključujem mogućnost da se to i produži. Sve zavisi od toga kako će biti definisan ugovor od 1. juna do 1. oktobra.

ENERGETIKARS.COM: Olimpijski centar (OC) „Jahorina“ odlučio je da se bavi gasifikacijom planine, ima li tu pomaka?

GLAMOČIĆ: Mi kao „Gas-Res“ nismo uključeni u taj projekat i on je više vezan za distributivno preduzeće „Sarajevo gas“ iz Istočnog Sarajeva. Po odluci Vlade mi smo zaduženi za izgradnju magistralnog gasovoda i termoenergetskih objekata za korištenje prirodnog gasa. Distributivna mreža i njena gradnja je na lokalnim zajednicama i lokalnim preduzećima.

ENERGETIKARS.COM: Što se tiče projekata u lokalnim zajednicama, kćerka firma Gasproma je trebala da sa „Gas-Resom“ gradi gasno postrojenje u Zvorniku, šta je sa tim projektom?

GLAMOČIĆ: Studija za to postrojenje je urađena u junu i dostavljena nama na razmatranje kao partnera u tom projektu. Mi smo to izučili i dali svoje sugestije. Konačan tekst je u skladu s tim korigovan i dobili smo ga početkom marta i ozbiljno smo pristupili analizi, nakon koje na tu studiju saglasnost treba da da Vlada u funkciji skupštine akcionara „Gas-Resa“. Nakon usvajanja, uslijediće uobičajene procedure, ali s obzirom da se radi o stranom investitoru, to su duže procedure. Pored „Gas-Resa“ udio bi trebala da imaju i kompanije „GHT Europe“ i „Gasonex“. Procijenjena vrijednost je, prema korigovanoj studiji, smanjena i postoje dvije faze ukupne vrijednosti oko 65 miliona KM. S obzirom na situaciju u Rusiji sve je sada pomalo na čekanju, nadamo se da će se smiriti situacija.

ENERGETIKARS.COM: Iz Vlade RS su rekli da će od Savjeta ministara BiH tražiti određivanja novih tačaka gasne interkonekcije za BiH, a odnosi se na to da se uspostavi interkonekcija na lokaciji Zagvozd (Hercegovina) i na lokaciji Novo Selo (Bijeljina), očekujete li da će to biti usvojeno?

GLAMOČIĆ: Postoji obaveza da se potpiše međudržavni ugovor između zemalja čiji se infrastrukturni sistemi spajaju. Mi smo prošle godine u martu sa Srbijagasom potpisali sporazum zainteresovanih strana koji prethodi tom međudržavnom ugovoru. Taj ugovor treba da usvoji Vlada i proslijedi ga Savjetu ministara BiH. Složena je procedura, formiraju se komisije za pregovore, ide na Predsjedništvo BiH, na Parlament BiH i to će trajati dugo. Predložili smo, s obzirom da i FBiH ima interes da radi južnu interkonekciju, da te dvije interkonekcije idu zajedno na Savjet ministara i da se paralelno vodi ta procedura. Poučeni iskustvom sa Južnim tokom kada smo 2012. godine dali saglasnost na Jadransko-jonski gasovod, a kada je došao na red Južni tok, nije bilo saglasnosti Vlade FBiH, sada su oba pitanja stavljena na dnevni red i vidjećemo kako će to ići.

ENERGETIKARS.COM: Kako gledate na to što pojedine evropske zemlje, a juče je najavljeno i Njemačka, ponovo otvaraju svoje termoelektrane?

GLAMOČIĆ: U energetici se ne mogu brzo i jednoznačno donositi odluke, Belgija je ranije donijela odluku o zatvaranju nuklearne elektrane, a onda je odlučila da produžava njen rad za 15 godina. Finska uključila ponovo svoju nuklearnu elektranu. Sada, kada je bila kriza za struju, sve termoelektrane u Engleskoj i Njemačkoj su stavljene u rad. Govoriti o jedinstvenoj evropskoj energetskoj politici u tom smislu je naprosto nemoguće. Njemačka zatvara svoja posljednja tri reaktora atomskih centrala, a paralelno s tim Francuska ima 56 reaktora i donosi odluku da gradi 14 novih. Tako da, energetika je više od politike.

Energetikars.com: Svjetlana Šurlan

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime

Povezane vijesti