BOR – U istočnoj Srbiji nalazi se Bor, jedan od najzagađenijih gradova u toj zemlji. Dok mještani demonstriraju zbog zagađenog vazduha i vode, kineska rudarska kompanija „Serbia Zijin Copper“ koja upravlja velikim rudarsko-metalurškim kompleksom proširuje rudarske radove bez potrebnih dozvola, saglasnosti mještana i transparentnog procesa.
Zijinovi projekti predstavljaju jednu od mnogobrojnih kineskih investicija koja izaziva veliko zagađenje, a pokrenuta je bez neophodne dubinske analize koja bi uzela u obzir potencijalne posljedice na okolinu i društvenu zajednicu.
Od 2018. godine kada je novi kineski vlasnik topionice u Boru „Serbia Zijin Copper“ počeo sa radom život građana najmanje pet sela u ovom području Srbije počeo je da se mijenja na gore.
U otvorenom pismu koje su poslali u martu ove godine, stanovnici sela Oštrelj navode da dvije kineske kompanije, „Serbia Zijin Copper“ i „Serbia Zijin Mining“, šire aktivnosti nauštrb njihovog zdravlja, privatne svojine i izvora primanja.
Mještani traže od nadležnih da zaustave nezakonitu izgradnju rudarskih postrojenja i pronađu rješenje za sve mještane koji se nalaze ukliješteni između starog i novog rudnika i brda jalovine.
Kada duva vjetar, direktno nanosi otrovnu prašinu na njihovo selo.
Riječni tokovi u Boru su se nekad koristili za navodnjavanje obradive zemlje. Danas to više nije moguće zbog zagađenja. Foto: Nemanja Pančić
Mještani tvrde da vlasti nisu izradile „Prostorni plan posebne namjene“ kojim bi se definisala budućnost njihovog sela i utvrdile granice rudarskih radova na njihovoj teritoriji i opisao uticaj koji radovi imaju na zagađenje okoline i namjena postrojenja koje su Kinezi izgradili bez dozvola. Samo za jedno postrojenje je na javnu raspravu stavljena „Studija procjene uticaja na životnu sredinu“ i to nakon što je ono već izgrađeno.
U otvorenom pismu nadležnim lokalnim i državnim organima, mještani Oštrelja navode da dvije kompanije, „Serbia Zijin Bor“ i „Serbia Zijin Mining“, proširuju radove kojima ugrožavaju njihovo zdravlje, privatnu svojinu i izvore primanja.
Navode mještana potvrđuju i saznanja „Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)“ da kineski investitori bez sankcija izvode radove za koje nisu pribavili neophodnu dokumentaciju i dozvole.
Predstavnici lokalne zajednice tvrde da Zijin proširuje rudarske radove na njihovoj teritoriji, a da lokalne i državne vlasti mještane o tome ne obavještavaju.
Zbog toga su tražili da se obustave svi novi radovi dok se ne izradi „prostorni plan posebne namjene“ koji bi obezbijedio preseljenje mještana iz njihovog i šest drugih sela. Mještani su takođe tražili da Zijin preduzme sve mjere zaštite kako bi se zaustavilo njihovo dalje trovanje štetnom prašinom.
„Država Srbija mora zaustaviti sve rudarske aktivnosti u Boru i sve što je izgrađeno bez dozvola. Takođe su nam potrebni adekvatni planovi za preseljenje mještana prije nego što se može nastaviti sa radovima“, izjavio je Zvezdan Kalmar, direktor srbijanske organizacije za zaštitu životne sredine „Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR)“.
Postepeno labavljenje pravnih uzusa za kineske investicije u Srbiji je alarmantno.
Pravna analiza koju su proveli RERI i „Just Finance International“ pokazuje da je kinesko prisustvo imalo generalno gledano negativan uticaj na pravni sistem u zemlji.
Kineske poslovne aktivnosti su povećale broj „rupa“ u zakonu, jer je država izuzela od nekih obaveza velike infrastrukturne investicije i zagađivače među kojima su mahom kineska preduzeća ili projekti finansirani kreditima kineske države.
Ove nepravilnosti je problematizovao i Evropski parlament u rezoluciji iz 2021. godine. Evropski parlament pozvao je Srbiju da „ojača svoje zakonske standarde za kineske poslovne aktivnosti“ i na ovaj način poslao upozorenje zvaničnom Beogradu da ovakvim ponašanjem potkopava proces pristupanja Evropskoj Uniji.
Lijevo: Zijin je izgradio desetak novih postrojenja u sklopu rudnika „Veliki Krivelj“, a da nije obezbijedio sve potrebne dozvole. Desno: Zijin gradi novi kolektor bez saglasnosti mještana.
Već nekoliko godina i vlasti u Srbiji i kineska kompanija „Zijin“ ignorišu zakonske nepravilnosti u radu rudarsko-topioničarskog basena Bor. Pa ipak, vlasti su identifikovale neke od problema u Boru.
Na primjer, u aprilu 2021. godine nadležni u Srbiji su privremeno zaustavili radove na oknu rudnika „Jama“, jednom od najvažnijih u Boru, zato što kompanija nije uskladila poslovanje sa okolišnim standardima.
Godinu dana kasnije, nekoliko hiljada demonstranata se okupilo u Beogradu kako bi protestvovalo protiv načina na koji „Zijin“ posluje u Boru, a vlasti u Srbiji su nakon toga ponovo zaustavile neke od „Zijinovih“ projekata uz obrazloženje da izazivaju zagađenje okoline.
Ali, ovakvi postupci vlasti nisu zadovoljili demonstrante koji smatraju da se radi o privremenim rješenjima, a ne predstavljaju ozbiljan pokušaj da se kompanija natjera da poštuje propise.
Mještani koji su pogođeni rudarskim radovima zahtijevaju od vlasti da budu transparentne. U otvorenom pismu su tražili da se uspostavi trajan inspekcijski nadzor nad tekućim rudarskim i proizvodnim aktivnostima koje bi mogle ugroziti njihov život, ali te zahtjeve ignorišu nadležni, kao i kineska kompanija koja upravlja borskim rudnikom bakra.
Mještani protestuju protiv „Zijinovih“ planova za proširenje rudarskih aktivnosti u Boru Foto: Koalicija za održivo rudarstvo (KORS)
Jedna od najvećih nepoznanica za mještane je uticaj koji „Zijinove“ aktivnosti imaju na kriveljsku rijeku. Ova rijeka je od životnog značaja za dobrobit mještana koji žive od poljoprivrede i oni strahuju da „Zijin“ aktivno radi na preusmjeravanju toka koji im blokira pristup lokaciji za novo jalovište.
Otpad koji nastaje u postrojenjima „Serbia Zijin Copper“ prilikom odvajanja rude bakra završava na staroj brani flotacijskog jalovišta ispod koje se nalazi kolektor kojim kriveljska rijeka teče prema selu Oštrelj.
Krajem 2021. godine došlo je do pucanja kriveljskog kolektora i prodora vode iz jalovišta, zbog čega su mediji izvjestili kako postoji opasnost da su toksične supstance iscurile direktno u rijeku. Ova slabost u infrastrukturi od kritične važnosti uvrđena je prije više od deceniju, ali se vlasti nisu potrudile da je riješe.
Kineski radnik na građevinskoj lokaciji u Boru, Foto: Nemanja Pančić
Srbija je 2007. godine počela pregovore sa Svjetskom bankom oko izgradnje novog kolektora za potrebe rudnika „Veliki Krivelj“. Ali, država nije podigla kredit za tu namjenu i projekt je do 2015. godine obustavljen. Danas kada je „Zijin“ višestruko uvećao svoju proizvodnju u odnosu na raniji period, problem starog kolektora je još akutniji.
U slučaju pucanja kolektora došlo bi do izlivanja jalovišta čiji bi toksični otpad predstavljao ekološku prijetnju ne samo za borska sela koja se nalaze nizvodno od kriveljske rijeke, kao što je Oštrelj, već i za regionalni centar Zaječar i grad Negotin. Takav toksični talas bi se izlivanjem u Timok proširio i na Dunav, čime bi došlo do prekograničnog zagađenja u Rumuniji i Bugarskoj.
Do sada je vlada Srbije, koja ima vlasnički udio u jednoj od dvije „Zijin“ kompanije u zemlji, gledala „kroz prste“ na razne prekršaje zakonskih procedura, a „Zijin“ nije učinio nijedan ozbiljan korak da sa građanima Bora nađe rješenje kroz medijaciju. Zagađenje u Boru dostiže nove rekorde. Povećana aktivnost topionice dovela je do uvećanih vrijednosti karcinogenog arsena u vazduhu u iznosu od preko deset puta iznad dozvoljene granice, navode eksperti iz Srbije.
Otvoreno pismo mještana koji su na udaru „Zijinovih“ aktivnosti, kao što je selo Oštrelj, upućeno je na adresu svih glavnih aktera u Srbiji, uključujući i predsjednika Aleksandra Vučića. Mještani negoduju što nisu obavješteni o granicama do kojih „Zijin“ namjerava proširiti rudarske aktivnosti i strahuju od posljedica. Takođe, neki od njih kažu da se osjećaju kao „stranci u sopstvenoj zemlji“.
„Zijinovi“ projekti u Srbiji su među najvećim rudarskim projektima vezanim za bakar u Evropi, a bakar je glavna roba koju Srbija izvozi u Kinu. Pa ipak, Srbija naplaćuje samo pet odsto rudarske rente na promet koji „Zijin“ ostvaruje, što predstavlja jednu od najnižih stopa rudarske rente u Evropi.
Zvezdan Kalmar smatra da je nedostatak sredstava od rudarske rente značajan problem za Srbiju.
„Bez ovog novca uopšte nećemo biti u stanju da saniramo i kontrolišemo negativne posljedice rudarskih aktivnosti“, kaže on.
