BERLIN – Ruska obustava izvoza gasa koštala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini godine, pokazuju podaci koje je predstavilo industrijsko udruženje VBW.
Ruski Gasprom smanjio je isporuku gasa u Njemačku gasovodom Sjeverni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont.
Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u snabdijevanju, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.
Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada takođe planira da uvede više ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi manje zavisila od gasa iz cjevovoda.
U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat-sata gasa, a trećinu je iskoristila industrija.
Na gas se grije polovina od ukupno 41 milion domaćinstava i vlada do početka sezone grijanja u želi da napuni podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i po mjeseca potrošnje, do nivoa od 80 posto.
Trenutno su puna 60,3 posto.
Bavarsko industrijsko udruženje VBW naručilo je istraživanje kako bi utvrdilo šta bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveću evropsku privredu.
Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, hemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.
Kada se u računicu uključe i indirektne posljedice, na primjer u nabavnim lancima, procijenjeni gubitak u stvaranju vrijednosti mogao bi da bude 193 milijarde evra u šestomjesečnom periodu, utvrdili su autori istraživanja.
“Nagli prekid uvoza ruskog gasa značajno bi uticao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posljedice bi uticale na oko 5,6 miliona radnih mjesta”, rekao je glavni direktor VBW-a Bertram Brosard. Hrportfolio
