BANJALUKA – EU je u četvrtak BiH dodijelila 70 miliona evra pomoći za suzbijanje posljedica poskupljenja energenata, a u Republici Srpskoj postoji oko 200.000 potencijalnih korisnika ove pomoći.
Prema riječima Vladimira Makarića, pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, koje će realizovati ovaj projekat, procjena je da bi za oko 80.000 ljudi mogla biti odobrena ova pomoć te da bi svaki od korisnika za individualnu pomoć zbog povećanih energetskih troškova mogao da računa na oko 537 maraka.
Vlada RS je u međuvremenu definisala kriterijume za kategorije stanovništva koje može da računa na pomoć, na način da se uklope u definiciju EU “energetski siromašnog potrošača”, odnosno potrošača koji zbog stanja socijalne potrebe ima poteškoće da podmiri račune za električnu energiju i grijanje.
Vlada je definisala da u ovu kategoriju spadaju korisnici prava na socijalnu pomoć, korisnici dječjeg dodatka, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina koji su prema evidencijama nadležnih institucija u stanju socijalne potrebe, kao i boračka kategorija stanovništva starija od 60 godina u stanju socijalne potrebe.
Osim toga, za ovu pomoć mogu se prijaviti i korisnici najniže penzije. Lica starija od 65 godina mogu aplicirati za ova sredstva za troškove grijanja ako ne ostvaruju lična primanja, a uslov je i da žive u domaćinstvu u kojem prosječna mjesečna primanja ne prelaze polovinu najniže plate.
Što se tiče penzionera s najnižim penzijama, oni mogu ostvariti pomoć za troškove grijanja takođe ako žive u domaćinstvu u kojem prosječna plata po članu domaćinstva ne prelazi iznos polovine najniže plate u RS.
Važno je napomenuti i da Vladina uredba sadrži uslov da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana domaćinstva, čak i ako kandidat ispunjava uslove po više gore navedenih osnova. Vlada je propisala da se u slučaju da kandidat ispunjava uslove po više osnova, pomoć odobrava po redoslijedu prioriteta, odnosno prvo se uzimaju u obzir korisnici socijalne pomoći i dječjeg dodatka pa borci i na kraju penzioneri.
Za sačinjavanje spiskova zaduženi su centri za socijalni rad, a Javni fond za dječju zaštitu RS zadužen je da sačini spisak korisnika prava na dječji dodatak. Vlada je takođe propisala da bi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite trebalo da utvrdi spiskove za boračku populaciju.
Važno je takođe da svi potencijalni korisnici znaju da se ne moraju prijavljivati za ovu pomoć, odnosno da će nadležne institucije i centri, prema važećem spisku, utvrditi listu i kriterije, a svi koji nisu na konačnom spisku trebalo bi da dobiju pismeno obavještenje o razlozima zbog kojih nisu dobili pomoć.
“Ta lica imaju mogućnost da u roku od sedam dana od dana prijema obavještenja ospore navedene razloge zbog kojih se ne nalaze na spisku lica iz tačke VII ove odluke, pisanim putem ili usmeno pred centrom ili službom”, naglašeno je u ovoj odluci.
Osim u ovoj kategoriji, građani RS mogu računati i na pomoć za utopljavanje i energetsku efikasnost objekata, a treća kategorija odnosi se na energetsku efikasnost mikro, malih i srednjih preduzeća, koja se dijeli na utopljavanje i energetsku efikasnost privatnih kuća i stanova i na energetsku efikasnost radnih mašina, odnosno proizvodnih procesa.
U ovu oblast uključena je i mogućnost izgradnje solarnih panela na krovovima ovih objekata.
Projekte iz ove dvije kategorije će, kako je odlučila Vlada RS, sprovoditi Fond za zaštitu životne sredine RS i energetsku efikasnost.
Ovaj Fond je već pripremio nacrt konkursa na koje će se moći prijaviti vlasnici i suvlasnici stambenih objekata i privrednici, s tim da se može računati da bi sredstva EU mogla doseći do 50 odsto ukupne investicije, odnosno maksimalno 5.000 maraka, dok bi ostatak finansirali sami građani.
Kada su u pitanju preduzeća, maksimalan grant bi iznosio 50.000 maraka, a uslov je da polovinu ostalih troškova finansiraju privrednici.
Kako je pojašnjeno, građani će moći konkurisati za toplotnu izolaciju zidova svojih domova, i za ugradnju toplotnih pumpi koje služe za grijanje i hlađenje objekata. Sudeći prema raspoloživim evropskim sredstvima, u Fondu vjeruju da će moći energetski zbrinuti 1.320 privatna stambena objekata i 132 proizvodna, odnosno poslovna objekta. Nezavisne
