BANJALUKA – Kineske firme koje su dostavile ponude za izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“ zatražile su dodatne garancije od Vlade Republike Srpske kako bi potpisale ugovor za ovaj projekat vrijedan 250 miliona evra. Kao razlog su naveli sporove koji se o ovoj hidroelektrani vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om, saznaje portal CAPITAL.
Hidroelektrana „Buk Bijela“ je zajednički projekat „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ vrijedan 250 miliona evra.
Od tog iznosa “Elektroprivreda Srbije” će obezbijediti 51 odsto sredstava, a “Elektroprivreda RS” 49 odsto, koliko iznosi i učešće dvije elektroprivrede u zajedničkom preduzeću „HES Gorna Drina“.
Hidroelektranu po sistemu „ključ u ruke“ trebalo bi da gradi jedna od tri kineske kompanije koje su prije nekoliko mjeseci dostavile ponude, a riječ je o kompanijama, „Dongfang Electric Corporation“, „Power China“ i „Energy China“.
Osim izgradnje, firma koja bude izabrana za izvođača trebalo bi da obezbijedi i finansiranje, dok će za vraćanje kredita garantovati vlade RS i Srbije.
Iako je od dostavljanja ponuda prošlo već četiri mjeseca, odluka o izvođaču još nije donesena.
Đokić: Nekorektni potezi Kineza
Jedan od glavnih razloga za to je, kako saznajemo, zahtjev koji su ove kompanije ispostavile vladama Srpske i Srbije. Naime, Kinezi su zatražili dodatne garancije o ovom projektu, navodeći kao razlog sporove koji se o njemu vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.
Prema našim informacijama kineske banke ne žele da finansiraju ovaj projekat dok situacija ne bude potpuno čista, odnosno dok se ne riješe oba spora koja se vode u vezi sa ovim projektom vrijednim pola milijarde maraka.
Kako saznajemo, vlasti RS ne brine mnogo spor pred UNESCO-om, već onaj pred Ustavnim sudom za koji se trenutno ne vidi rješenje.
Naime, Ustavni sud BiH je po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još polovinom 2021. godine utvrdio da postoje pravne dileme u vezi sa dodjelom koncesije za ovaj projekat te naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.
Od tada je prošlo više od dvije godine, Komisija odluku još nije donijela, a predmet je zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH završio u tužilaštvu.
Iako su pripremni radovi na projektu u međuvremenu privedeni kraju i tri kineske kompanije dostavile ponude za izgradnju, sada dolazi do novog zapleta, jer su i Kinezi oprezni zbog ovog spora.
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je za CAPITAL da su kineske kompanije koje su dostavile ponudu tražile odgovor u vezi sa tim sporovima kako bi odlučile da li će prihvatiti da uđu u projekat.
Njihov zahtjev smatra nekorektnim.
„Kinezi su željeli da imaju jasan odgovor na ta dva pitanja. Međutim, to nisu korektna pitanja sa njihove strane jer oni nisu investitor. Rekao sam im da što se tiče Ustavnog suda ne možemo dati garanciju jer mi nemamo tu nadležnost“, rekao je Đokić.
On je ponovio stav da Ustavni sud BiH nema nadležnost da odlučuje o ovom pitanju, dodajući da bi se „BiH sigurno suočila sa arbitražom teškom više od milijardu evra ukoliko bi taj sud donio odluku koja bi išla na štetu ekonomskih interesa RS“.
„Još nije izabrana nijedna od te tri firme i još uvijek je u toku evaluacija njihovih ponuda. Ove kompanije su i dalje u igri“, tvrdi Đokić.
Izbor najpovoljnijeg ponuđača prolongiran do proljeća
Predsjednik Upravnog odbora preduzeća „HES Gornja Drina“ Milan Baštinac za CAPITAL kaže da njega Kinezi zvanično nisu obavijestili da traže dodatne garancije, ali da imaju upite s njihove strane o statusu predmeta koji se vodi pred Ustavnim sudom BiH.
Kaže da je u toku evaluacija tehničkog i finansijskog dijela ponuda koja će, zbog svoje kompleksnosti, najvjerovatnije biti prolongirana do proljeća.
„Do kraja decembra ćemo završiti pripremne radove koji su, takođe, prolongirani iz objektivnih razloga. Trenutno se radi ostala projektna dokumentacija vezano za mrestilište za ribu koje je sastavni dio projekta i obaveza po ekološkoj dozvoli“, kaže Baštinac.
Kada je u pitanju spor koji se vodi o ovom projektu, Baštinac kaže da Srpska i dalje smatra da Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku koja bi bila u suprotnosti sa dosadašnjim odlukama i saglasnostima Vlade RS.
„Hidroelekrana se gradi 11 kilometara od granice sa Crnom Gorom, a Drina u gornjem dijelu toka nije granična rijeka što automatski implicira da je pitanje koncesije potpuno u nadležnosti Republike Srpske“, tvrdi Baštinac.
Pitanja o zahtjevima Kineza i stavu Srbije uputili smo i Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije i „Elektroprivredi Srbije“, ali odgovor nismo dobili.
Podsjećamo, poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH bilo je sporno to što je koncesiju za ovaj projekat dodijelila Republika Srpska, a ne BiH, jer se, kako su tvrdili, radi o “međudržavnom” projektu.
Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.
Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je Komisiji produžavao rok, ali ona i dalje nije postupila po nalogu suda, zbog čega su donijeli rješenje o neizvršenju njihove odluke.
Komisija za koncesije BiH zbog nerada na meti tužilaštva
U Ustavnom sudu BiH za CAPITAL su rekli da nakon što su donijeli rješenja o neizvršenju od 2. decembra 2021. godine i 19. januara 2023. godine, nisu dobili povratnu informaciju od Tužilaštva BiH u vezi nepostupanja Komisije za koncesije BiH.
„Nakon donošenja takve odluke na Tužilaštvu BiH, kao istražnom organu, je da prikupi sve relevantne informacije i razloge zbog kojih „izvršilac“ nije postupio po nalogu Ustavnog suda, odnosno zbog kojih nije izvršena konačna i obvezujuća odluka ovog suda“, navodi se u odgovoru Ustavnog suda BiH na pitanje u vezi sa predmetom HE „Buk Bijela“.
Da odluka ili rješenje ovog problema nije ni na vidiku potvrđuje predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.
Amović za CAPITAL kaže da je Tužilaštvo BiH od njih tražilo određenu dokumentaciju u vezi sa ovim predmetom, da su oni tu dokumentaciju dostavili i da od tada nemaju nikakvih informacija šta se po tom pitanju dešava.
Kazao je da Komisija koja bi trebalo da ima sedam članova, trenutno funkcioniše sa četiri člana kojima su istekli mandati.
Ova četiri člana zajedno sa tri člana Komisije za koncesije RS čine zajedničku komisiju koja bi, po nalogu Ustavnog suda BiH, trebala da donese konačnu odluku o tome da li je Komisija za koncesije RS mogla da odobri koncesiju za HE „Buk Bijela“ ili je o tome trebala da odlučuje Komisija za koncesije BiH.
„Problem je što nas jedan od članova Komisije Mensur Šehagić opstruiše. On nije želio da prisustvuje sjednicama navodeći hiljadu različitih razloga. Zbog toga nismo imali kvorum da održimo sjednicu na kojoj bi se mogla donijeti odluka. Zato smo donijeli određene zaključke u kojima smo naveli da ne vidimo šta je sporno u tom predmetu i te zaključke smo dostavili Ustavnom sudu. Međutim, Ustavni sud traži odluku, a mi je ne može donijeti zato što nemamo kvorum“, rekao je Amović.
Spor o HE Buk Bijela i pred Unescom
Pored spora pred Ustavnim sudom BiH, o hidroelektrani „Buk Bijela“ se vodi spor i pred UNESCO-om koji je oko potencijalnog narušavanja zaštićenog područja Durmitora pokrenula Crna Gora.
Ministar Đokić kaže da je Crna Gora ranije dala podršku ovom projektu i da ne vidi zbog čega bi sada to bio problem.
Istakao je da će zajedno sa ministarskom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović uskoro posjetiti i Crnu Goru i razgovarati sa njenim predsjednikom i resornim ministrom kako bi potvrdili saglasnost crnogorske strane za ovaj projekat.
Podsjećamo, najnižu ponudu za gradnju hidroelektrane „Buk Bijela“ u Foči „tešku“ 248 miliona evra dostavila je kompanija „Dongfang Electric Corporation“.
„Power China“ ponudila je da ovaj posao uradi za 263 miliona evra, dok je ponuda kompanije „Energy China“ za milion skuplja i iznosi 264 miliona evra.
Osim izgradnje, firma koja bude izabrana za izvođača treba da obezbijedi i finansiranje, odnosno planirana je izgradnja po sistemu „ključ u ruke“, tako da će se pri odabiru najpovoljnije ponude gledati i uslovi finansiranja.
HE „Buk Bijela“ je dio je projekta hidroenergetski sistem Gornja Drina koji osim ove predviđa gradnju još dvije hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska.
Vrijednost prve hidroelektrane, odnosno HE „Buk Bijela“ je oko 250 miliona evra, dok je vrijednost ukupne investicije procijenjena na oko 520 miliona evra.
Kamen temeljac za „Buk Bijelu“ položili u maju 2021. godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, nakon čega su krenuli sporovi koji i danas koče ovaj projekat.
Kineske firme već rade na dva velika energetska projekta u Srpskoj, a riječ je o hidroelektranama „Dabar“ i „Bistrica“. CAPITAL
