BANJALUKA – Put od ideje do realizacije velikih solarnih projekata težak je i nepredvidiv, a ključ za uspjeh se krije u kvalitetnom planiranju, poznavanju materije i odabiru kvalitetnog partnera, zaključak je sa jučerašnjeg petog panela na konferenciji „Balkan solar summit“ koja se održava u Banjaluci.
Publika je imala priliku da čuje iskustva direktora i osnivača kompanije „Etmax“ iz Banjaluke, a koja je jedan od pionira u građenju solarnih elektrana na ovim prostorima.
On kaže da na ozbiljnom projektu mora da radi tim ljudi, a ne jedan ili dva čovjeka, te da moraju imati iskustvo kako bi se dobio nekakav nacrt projekta.
Nakon toga ide se u preliminarne provjere od terena, pa do imovinsko – pravnih odnosa, te na kraju priključnog kapaciteta.
Potrebno je odabrati i adekvatnu opremu.
Maksimović svjedoči da su se dešavale situacije gdje je elektrana projektovana za opremu koja je do momenta postavljanja prestala da se proizvodi.
„Sve to zahtijeva reviziju projektne dokumentacije, a odstupanje od nje znači da nismo uradili projekat u skladu sa građevinskom dozvolom“, kaže Maksimović.
Zbog toga je važan segment i stalna komunikacija sa proizvođačima opreme koje treba od početka uključiti u cijelu priču.
Jinok Li, iz kompanije „Qcells“ koja je renomirani proizvođač panela, a koja je dugogodišnji partner banjalučke kompanije kaže da se cijena, način isporuke i isplate kao i ostale pojedinosti dogovaraju minimum šest mjeseci prije roka isporuke.
„Ovdje je jako važno naglasiti da uvijek moramo biti u bliskoj komunikaciji sa partnerima kako bismo ispratili poslovno okruženje koje se konstantno mijenja Mnogo faktora utiče na rok isporuke i važno je biti u korak s tim. Na primjer blokada Sueckog kanala utiče na rok isporuke, izmjenu cijene, a dolazi i do raznih drugih iznenađenja“, kazao je Li.
Direktor firme „Fronius“ Boris Grbeša koja proizvodi invertere za elektrane kaže da sa partnerima kao što je „Etmax“ unaprijed planiraju proizvodnju kako bi oprema bila na vrijeme isporučena.
„“Etmax“ takođe može servisirati našu opremu a to je za investitora jako važno jer može biti dugoročno siguran da će dobiti dijelove i pronaći ljude koji mu mogu pomoći i riješiti problem“, rekao je Grbeša.
„Etmax“ se inače od uhodanog i sugurnog biznisa sa malim elektranama upustio u oblast velikih projekata. Vlada Republike Srpske im je dodijelila koncesiju za gradnju solarnog parka u Nevesinju vrijednog 880 miliona maraka, a u ovom preduzeću nemaju dilemu da će ga uspješno iznijeti do kraja jer je njihov koncept neprestan razvoj koji ih pokreće.
„Prošle sedmice smo završili prvu fazu projekta snage 560 megavata, a sada ulazimo u poslove projektovanja i dalje realizacije. Za ove potrebe treba da se otvore tri nova proizvodna pogona jer želimo da što veći udio komponenti bude domaći“, kazao je Maksimović.
Dodaje da je su se sve komponente mogle kupiti na tržištu ali da im to nije bio cilj.
„Da bi sve na kraju izgledalo kako treba, isplati se proći taj put. Kroz ovaj projekat ćemo razviti inženjerski i majstorski kadar, razviti terenske operacije i ljude koje vode i upravljaju projektima“, kazao je Maksimović.
Načelnik Odjeljenja za projekte, koncesije i Obnovljive izvore energije pri Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Nada Milovčević kaže da većina investitora ima namjeru i želju da projekat realizuje brže nego što je to realno.
Zato smatra da projekat treba staviti u realno vrijeme i okvire jer je njegova priprema ključ svega.
„Sve ono što se preskočilo u ranoj fazi, dočekaće koncesionara kasnije jer neće pribaviti dozvole i samim tim neće moći da se pojavi kod banaka, ali ni bilo gdje drugo. Cilj nije dobiti što prije koncesiju, nego što prije realizovati projekat“, poručila je ona.
Pored realnog u gradnju velikih solarnih postrojenja krenuo je i javni sektor. Elektroprivreda Republike Srpske već duže vrijeme razvija projekat solarne elektrane „Trebinje 1“.
Direktor istoimenog preduzeća Milutin Mastilović kaže da su do danas uspjeli da potpišu ugovor o koncesiji za elektranu od 73 megavata, ishoduju lokacijske uslove, ekološku dozvolu, građevinsku dozvolu za pripremne radove i uslove za priključak.
„Radovi bi mogli da počnu na proljeće. Sada radimo na zatvaranju finansijske konstrukcije. Procedure su bile jasne i nije bilo problema u komunikaciji jer su službenici savladali materiju“, zaključio je on.
CAPITAL