SARAJEVO – BiH je na prekretnici. Ili će ostati na sadašnjoj točki, gdje politički i drugi lobiji guraju velike projekte vjetroparkova, solarnih farmi i hidroelektrana, prilično udaljeni od EU, ili će ulaganja u obnovljive izvore energije dovesti u zakonske okvire.
Bosna i Hercegovina će se morati prilagođavati i primjenjivati zakonodavstvo EU-a, poput Okvirne direktive o vodama (WFD), a što će otežavati stranački uvezanim lobijima potezanje veza na terenu.
Nakon toga planovi izgradnje malih hidroelektrana u netaknutoj primjeri, kao što smo imali na Volujaku u Prozor-Rami, ali i drugdje širom zemlje biti će teško izvodljivi.
S problematikom Volujaka i općenito izgradnje MHE u BiH upoznali smo Tineke Strik, nizozemsku političarku koja je članica Stranke zelenih (GroenLinks). Strik je također članica Europskog parlamenta, gdje zastupa interese Stranke zelenih/Europske slobodne alijanse (Greens/EFA) od 2019. Zeleni su već više od 35 godina politički aktivni na razini EU-a i bore se za to da Europa kojoj težimo bude vodeća u pitanjima zaštite klime i okoliša, mira i socijalne pravde, pravedne globalizacije te u borbi za ljudska prava diljem svijeta.
Na naš upit kakve su procedure EU vezano za izgradnju malih hidroelektrana u netaknutoj prirodi Strik navodi da EU ima nekoliko zakonskih akata kako bi regulirala izgradnju hidroelektrana i spriječila znatnu štetu na okoliš, kvalitetu vode i vrste koje ovise o određenoj rijeci, od kojih je najvažnija Okvirna direktiva o vodama (WFD).
Priroda najbolje što imamo
„Iako se ovo zakonodavstvo još ne primjenjuje na BiH, bilo bi mudro da vlast u BiH uzme u obzir ove zakone prilikom dugoročnih projekata poput ovih kako bi se spriječili pravni problemi kasnije tijekom procesa pristupanja EU, ali što je još važnije, kako bi se zaštitila priroda i vrste od nepopravljive štete. Prekrasna priroda jedan je od najboljih aduta koje BiH ima, a također je važna za privlačenje turizma. Stoga zaista pozivam Komisiju da osigura da vlasti provedu neovisnu procjenu utjecaja na okoliš i osiguraju da bilo koja nova hidroelektrana koja se gradi neće naštetiti prirodi, kao što se to događalo u prošlosti. Ako interesi određene tvrtke ili političkog subjekta prevladaju nad zaštitom prirode, to bi predstavljalo korupciju i nije kompatibilno s državom koja traži članstvo u EU“, podvukla je Tineke Strik u izjavi našem portalu.
Upitana koliko je lokalno stanovništvo uključeno i tko konačno odlučuje o izgradnji malih hidroelektrana kazala je da je iznimno važno da kreatori politika uključe lokalno stanovništvo u bilo koju vrstu značajnih projekata u njihovom okruženju.
„U prošlosti, lokalne vlasti u BiH nisu uspjele to učiniti, što je rezultiralo nedostatkom povjerenja građana. Osim toga, u bilo kojoj funkcionalnoj demokraciji interesi stanovništva trebaju biti prioritet broj jedan pri donošenju velikih odluka, pa se nadam da će se to imati na umu“, istaknula je Tineke.
Nažalost, to sada u BiH nije slučaj. Na tisuće solarnih panela postavlja se u BiH, bez da se prethodno pitalo mještane što oni misle o tome. U netaknutoj prirodi, gdje žive endemske vrste planiraju se minihidroelektrane, bez da se razmišljalo o prirodi ili stanovništvu. Udruge i mještani se kroz tromi aparat bore za svoj kraj.
Pobuna zbog MHE Volujak
Nakon istraživačkih članaka našeg portala projekt MHE Volujak naišao je na snažan otpor mještana Prozor-Rame, koji su se organizirali i svoje ne rekli kroz lokalnu udrugu „Hereditas“. Aktivirao se i Aarhus centar u BiH.
“U prvoj polovici 2023. Aarhus centru u BiH se obratila grupa mještana iz Udruge građana “Hereditas” iz Prozora-Rame sa molbom za pravnu pomoć na ovom slučaju, prije svega sa aspekta mogućnosti ponovnog ishodovanja okolinske dozvole za mHE Volujak. Nakon toga, Aarhus centar u BiH je komunicirao sa Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, u cilju utvrđivanja pravnog statusa slučaja, gdje smo pozvali ovo Ministarstvo da uvaži stavove mještana. Iznijeli smo pravna obrazloženja zašto je važno zaštiti ovu rijeku, jer postoje indicije da u njoj živi iznimno ugrožen i bjelonogi rak“, kaže Emina Veljović ispred Aarhus centra u BiH upitano što su sve poduzimali po ovom pitanju. Paralelno su od lokalne zajednice tražili raskidanje ugovora o koncesiji.
„Kako je FMOIT odbacio posljednji zahtjev investitora, očigledno je da ovaj investitor neće biti u mogućnosti da pribavi druge neophodne dozvole do iduće godine za stjecanje prava pribavljanje energetske dozvole“, istaknula je Veljović koja smatra da nakon zadnjeg poteza ministarstva treba biti raskinuta koncesija za Volujak.
Lokalna vlast je u više navrata poručivala da će se držati volje mještana, a ugovor o koncesiji raskinuti kada se steknu uvjeti za to.
„Nakon kolovoza 2025. će oni koji ne pribave dozvole sukladno zakonu ostati bez koncesija. Trebate znati da predmetni Ugovor o koncesiji do sada nije doveo ni do kakvog negativnog efekta po okoliš, a minimalni su izgledi da će se u roku pribaviti potrebne dozvole. Jednostrano raskidanje ugovora bi mogao biti ishitren čin, a koncesionaru bi to moglo poslužiti za traženje nekih odšteta, što nama nije u interesu“, kazao je u ranijoj izjavi Aarhusu pomoćnik načelnika u Prozor – Rami Josip Juričić.
A što kažu EU propisi
U kontekstu gradnje mini hidroelektrana, Okvirna direktiva o vodama (WFD) sadrži nekoliko ključnih odredbi koje se odnose na zaštitu vodnih tijela i ekosustava. Ove odredbe su osmišljene kako bi osigurale da izgradnja i rad hidroelektrana ne ugroze kvalitetu vode i ekološko stanje vodnih tijela.
WFD zahtijeva da sve vodne površine dosegnu “dobro ekološko stanje” ili “dobar ekološki potencijal”, a izgradnja mini hidroelektrana mora biti u skladu s ovim ciljevima i ne smije pogoršati ekološko stanje rijeka i drugih vodnih tijela.
Prije izgradnje mini hidroelektrana, potrebna je detaljna procjena utjecaja na okoliš kako bi se identificirali potencijalni negativni utjecaji na vodne ekosustave, uključujući promjene u hidrologiji, kvaliteti vode i bioraznolikosti. Ova procjena mora biti provedena u skladu s WFD-om.
Kada je u pitanju upravljanje riječnim slivovima – moraju se uzeti u obzir sve aktivnosti koje mogu utjecati na vodne resurse, uključujući izgradnju hidroelektrana. Planovi moraju biti usklađeni na razini riječnog sliva kako bi se osigurala koordinirana i održiva upotreba vodnih resursa. Nadalje, mini hidroelektrane ne smiju ugroziti staništa i vrste koje ovise o rijekama i drugim vodnim tijelima. Na primjer, bjelonogi rak, kao zaštićena vrsta, mora biti uzet u obzir prilikom planiranja i izgradnje hidroelektrana.
WFD naglašava važnost uključivanja javnosti i zainteresiranih strana u proces donošenja odluka. Lokalno stanovništvo i druge zainteresirane strane moraju imati priliku sudjelovati u procjenama utjecaja na okoliš i u planiranju upravljanja vodama.
Izgradnja i rad hidroelektrana moraju uključivati mjere za sprječavanje i kontrolu zagađenja vode. To uključuje upravljanje otpadnim vodama, kontrolu erozije i osiguravanje da hidroelektrane ne uzrokuju negativne promjene u kvaliteti vode.
Mala hidroelektrana na Volujaku, projekt u koji je uključen zet Dragana Čovića i suprug međugorske vidjelice tema je o kojoj smo ranije pisali.
