BRAZILIJA – U trenutku kada se svijet suočava sa sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, Brazil se nalazi na važnoj prekretnici između velikih razvojnih ambicija i složenih ekoloških izazova. Zaštita Amazona, unaprjeđenje obnovljivih izvora energije, razvoj biogoriva i održivije mobilnosti, ali i borba sa krčenjem šuma, klimatskim ekstremima i društvenim pritiscima, istovremeno oblikuju put ove zemlje ka održivijoj budućnosti. O prioritetima brazilske klimatske politike u 2025. godini, dosadašnjim rezultatima, te potencijalima za saradnju između Brazila i Srbije, razgovarali smo sa ambasadorkom Brazila u Srbiji, Nj. e. Marijom Klarom de Abreu Radom, koja nam otkriva kako Brazil gradi put ka klimatskoj neutralnosti i kakvu ulogu vidi za međunarodna partnerstva u toj tranziciji.
Kako Brazil trenutno unaprjeđuje svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena i koji su prioritetni državni programi za smanjenje emisija i očuvanje Amazona u 2025. godini?
– Brazil je svojim NDC planom za 2024. ponovo potvrdio cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine i postavio cilj za 2035. – smanjenje emisija za 59–67 odsto u odnosu na nivo iz 2005. Ove obaveze se sprovode kroz Plan ekološke transformacije, koji je savezna vlada pokrenula u decembru 2023. godine, a koji unaprjeđuje nacionalno tržište ugljenika, novu zakonodavnu regulativu energetske tranzicije, brazilsku održivu taksonomiju i prošireni Klimatski fond.
Krčenje šuma se smanjuje — za oko 11 odsto u Amazonskom biomu i biomu Serado,* pri čemu je gubitak amazonskih šuma otprilike prepolovljen u odnosu na 2023. godinu. Ovaj trend je rezultat strožih mjera nadzora, satelitskog praćenja u realnom vremenu povezanog sa ograničenjima za dodjelu ruralnih kredita, kao i većeg finansiranja šumskih programa preko Fonda za Amazon i inicijative Tropical Forests Forever (predloženi globalni fond koji predvodi Brazil, namijenjen trajnom finansiranju očuvanja tropskih šuma). Ove mjere stavljaju snažan naglasak na autohtone teritorije, zaštitu šuma i bioekonomiju zasnovanu na „očuvanoj šumi”.
Pored zaštite šuma, Brazil ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije, vjetroparkova na moru, zelenog vodonika, biogoriva i niskougljenične poljoprivrede (ABC+), uz podršku zelenih industrijskih i finansijskih politika koje imaju za cilj da usklade ekonomski razvoj sa dugoročnim klimatskim ciljevima.
Koje ključne mjere Brazil sprovodi u oblasti prevencije i upravljanja katastrofama, posebno u vezi sa poplavama, požarima i klizištima, koji postaju sve učestaliji usljed klimatskih promjena?
– Sistem za prevenciju katastrofa u Brazilu koordinira Nacionalni sistem zaštite i civilne odbrane (SINPDEC), koji objedinjuje djelovanje federalnog, državnog i lokalnog nivoa, vodi nacionalni registar opština pod visokim rizikom i zahtijeva da svaka od njih pripremi lokalne planove vanrednih situacija. Prevencija se zasniva na mapiranju i klasifikaciji rizičnih područja, ograničavanju ili zabrani gradnje na strmim padinama i poplavnim zonama, a tamo gdje već postoje ranjiva naselja — na ulaganjima u stabilizaciju terena, odvodnjavanje, infrastrukturu za kontrolu poplava i osnovnu komunalnu infrastrukturu. Mreže za rano upozoravanje i praćenje dopunjuju nacionalni informacioni sistem o katastrofama, dok su lokalna tijela civilne zaštite zadužena za obuke, podizanje svijesti i pripremu zajednice. U slučaju šumskih požara, Brazil je pojačao zakonodavstvo, proširio ulogu Nacionalnog fonda za životnu sredinu i pokrenuo integrisane operacije, poput Operacije „Čuvari bioma” (Operação Guardiões do Bioma), usmjerene na sprečavanje i borbu protiv ilegalnog paljenja i krčenja. Istovremeno, zemlja ulaže u otpornu infrastrukturu i mehanizme finansiranja rizika od katastrofa. Energetska politika Brazila favorizuje obnovljive izvore — prije svega hidroenergiju, vjetar, solarnu energiju i biogoriva — što čini njegov energetski miks izuzetno čistim u međunarodnim okvirima. Hidroenergija ostaje oslonac sistema, dok vjetar i solarno napajanje najbrže rastu, sa značajnim širenjem do 2030. godine. Novi regulatorni okviri podstiču ulaganja u vjetroparkove na moru, zeleni vodonik i održiva avio-goriva (SAF), sa strateškim ciljem da Brazil postane važan izvoznik niskougljenične energije. U narednim godinama očekuje se nastavak rasta kapaciteta vjetra i solara, konsolidacija vodoničnih habova, povećana proizvodnja etanola, bio-dizela i SAF-a, jačanje prenosne infrastrukture, ubrzani razvoj distribuirane solarne energije i novi „zeleni” industrijski projekti u skladu sa Planom ekološke transformacije.
Sektor obnovljive energije u Brazilu jedan je od najrazvijenijih na svijetu. U koje izvore energije Brazil najviše ulaže i kakvi se rezultati očekuju u narednim godinama? Takođe, kako biste opisali trenutne trendove u energetskom sektoru Brazila?
– Brazil najviše investira u obnovljive izvore energije, pri čemu hidroenergija predstavlja temelj njegovog elektroenergetskog sistema, dok vjetroenergija i solarna energija najbrže rastu. Bioenergija — posebno etanol, bio-dizel i kogeneracija iz biomase — igra ključnu ulogu, povezujući energetsku tranziciju sa snažnim poljoprivrednim sektorom.
U narednim godinama, zemlja očekuje kontinuiran rast kapaciteta vjetro i solarne energije, regulatornu podršku za razvoj vjetroparkova na moru i projekata zelenog vodonika, povećanje proizvodnje održivih avio-goriva (SAF), kao i jačanje mrežne infrastrukture za integraciju promjenljivih obnovljivih izvora.
Trenutni trendovi već ukazuju na ovaj pravac: ubrzan rast krovnih solarnih sistema, sve veća ulaganja privatnog sektora u velike energetske parkove, identifikacija prvih zona za vjetroparkove na moru, kao i rast industrijskih projekata povezanih sa širim programom ekološke transformacije. Sve ovo dodatno učvršćuje poziciju Brazila kao jedne od najčistijih velikih ekonomija kada je riječ o energetskom miksu.
E-mobilnost postaje globalni prioritet. Kako Brazil podstiče razvoj električnih vozila, biogoriva i održivog javnog prevoza i kakva su očekivanja za širenje ovih tehnologija do 2026. godine?
– Brazil podstiče električna vozila (EV), biogoriva i održivi javni prevoz kombinacijom industrijske politike, fiskalnih podsticaja i šire regulative energetske tranzicije. Program „Rota 2030” nudi poreske pogodnosti za proizvodnju niskoemisionih vozila, dok noviji program „Mobilnost i zelena inovacija” (Mover) podiže standarde energetske efikasnosti, zahtjeve za udio recikliranog materijala i ulaganja u čiste tehnologije duž cijelog automobilskog lanca vrijednosti. Istovremeno, Brazil ostaje globalni lider u biogorivima, dodatno jača RenovaBio, proširuje mandate za miješanje etanola i biodizela i unaprjeđuje regulative za održiva avio-goriva (SAF). Politike urbane mobilnosti sve više favorizuju električne i hibridne autobuse, pri čemu veliki gradovi investiraju u obnovu voznih parkova, infrastrukturu za punjenje i niskougljenične transportne planove. Do 2026. očekuje se snažan rast proizvodnje električnih vozila, veća dostupnost hibridnih i potpuno električnih modela, kao i širenje mreže javnih punionica duž glavnih puteva i u urbanim centrima. Proizvodnja biogoriva — posebno etanola, bio-dizela i SAF-a — značajno će porasti, podržavajući domaću dekarbonizaciju i potencijalna izvozna tržišta. Sistemi javnog prevoza u sve više gradova koristiće električne autobuse, uz podršku federalnih kreditnih linija, zelenih pravila javne nabavke i lokalnih strategija dekarbonizacije u skladu sa Planom ekološke transformacije.
Koje strateške smjernice održivog razvoja će vjerovatno obilježiti narednu godinu u Brazilu, posebno u oblastima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i cirkularne ekonomije?
– Strateške smjernice Brazila za narednu godinu usmjerene su na tri glavna pravca: jačanje zaštite životne sredine, povećanje energetske efikasnosti i ubrzan razvoj cirkularne ekonomije.
U oblasti zaštite životne sredine, prioriteti uključuju održavanje nedavnog pada krčenja šuma kroz dalju primjenu i proširenje PPCDAm (Akcionog plana za prevenciju i kontrolu krčenja šuma u Legalnoj Amazoniji) i PPCerrado (državnog programa za zaštitu i održivi razvoj bioma Serado), jačanje kontrole protiv ilegalne eksploatacije zlata, sječe i požara, kao i razvoj amazonske bioekonomije koja vrednuje očuvanu šumu i povećava učešće autohtonih naroda u donošenju odluka i raspodjeli koristi.
U energetskom sektoru, Brazil će nastaviti da širi obnovljive izvore — posebno vjetar, solar i biogoriva — uvodiće nove standarde energetske efikasnosti kroz Plan ekološke transformacije i podsticaje za elektromobilnost, zeleni vodonik i druge niskougljenične tehnologije.
U oblasti cirkularne ekonomije, federalne politike će unaprjeđivati nacionalne smjernice za reciklažu i reverznu logistiku, podsticati niskougljenične i resursno efikasne industrijske procese i promovisati održivo korišćenje i sljedivost kritičnih minerala, u skladu sa brazilskom održivom taksonomijom i programima zelene industrije. Zajedno, ove mjere nastoje da usklade ciljeve zaštite klime i biodiverziteta sa ekonomskom modernizacijom, tehnološkim inovacijama i većom socijalnom inkluzijom.
Brazilski Serado je ogromna, biodiverzitetski bogata tropska savana u centralnom Brazilu, koja se prostire na više od dva miliona kvadratnih kilometara. Poznat kao „kolijevka voda”, hrani najveće riječne sisteme zemlje i predstavlja ključno područje za obnavljanje podzemnih voda. Takođe je globalni biodiverzitetski hotspot, dom ogromnom broju biljnih, životinjskih i gljivičnih vrsta, od kojih su mnoge endemske.
