BANJALUKA /BEČ, Evropska energetska zajednica (EEZ) tražiće da pojedine odredbe Nacrta sporazuma između Savjeta ministara BiH i Rusije, kojim se definiše izgradnja kraka gasovoda “Južni tok” kroz RS, budu promijenjene, jer nisu u skladu sa zakonom EEZ-a.
Barbora Jaksova, službenik za odnose s javnošću EEZ-a u Beču, kaže da usklađenost svih energetskih ugovora u BiH sa zakonima EEZ-a mora biti potpuna, s obzirom na to da, kako je naglasila, BiH ima zakonsku obavezu da ih u potpunosti poštuje.
“Sekretarijat EEZ-a je u januaru 2014. godine procijenio Nacrt sporazuma i naša preliminarna analiza je pokazala da nekoliko odredaba sporazuma nije u skladu sa EEZ-om, što BiH, kao potpisnik Sporazuma o energetskoj zajednici i kao njen član, ima pravnu obavezu u potpunosti poštovati“, naglasila je Jaksova.
Ona je precizirala da su u konkretnom slučaju prekršena pravila Drugog energetskog paketa, koji je trenutno na snazi, i Trećeg energetskog paketa, koji će biti uskoro usvojen.
Jaksova je skrenula pažnju da BiH još nema nacionalni regulator, čiji bi zadatak bio da sertificira operatora budućeg gasovoda, bez kojeg, kako je navela, nije moguće uspostaviti sistem.
Takođe, navela je da ni Sekretarijat EEZ-a neće dati saglasnost za sertifikaciju onog operatora koji bi kršio Sporazum o energetskoj zajednici.
Sa druge strane, u “Gas-Resu”, preduzeću za realizaciju gasnih projekata u RS, a koje bi kroz partnerski odnos s ruskim “Gazpromom” trebalo da gradi krak “Južnog toka” kroz RS, ističu da Nacrt sporazuma između Ruske Federacije i BiH o saradnji za izgradnju i eksploataciju kraka gasovoda i energetskih kapaciteta na području BiH nikada nije zvanično dostavljen EEZ-u, kao ni Delegaciji EU i drugim organima Unije.
“Nije jasno na koji dokument je Sekretarijat EEZ-a dao zvaničan komentar, kao i kako je došao do njega. Sporazum će se u narednom periodu usaglašavati s ruskom vladom, a BiH, po Ugovoru o energetskoj zajednici, ima pravo na procedure izuzeća od određenih odredaba pravne stečevine EU”, istakli su u “Gas-Resu”.
Naglasili su da će sporazum biti usaglašen s važećim propisima sektora gasa u RS, koji su, kako je navedeno, već usaglašeni sa Drugim energetskim paketom. Najveći broj primjedaba se, kako je objašnjeno, upravo odnosi na definisanje uloge pravnih lica koja će realizovati projekat, kao i operatora nakon što gasovod bude izgrađen.
“Sporazumom se ne definiše da će se utvrđivanje tarifa, korištenje kapaciteta gasovoda, pristup treće strane, pribavljanje energetskih dozvola za kupce gasa i slično realizovati suprotno važećim propisima sektora gasa RS, a koji su usaglašeni sa Drugim energetskim paketom”, naveli su u odgovorima.
Dodali su da se određene primjedbe odnose na Treći energetski paket, ali njega će BiH, kako je navedeno, morati primjenjivati tek od 1. juna 2016. godine.
Istakli su, takođe, da nije prihvatljiva primjedba da se sporazumom dodjeljuju povoljniji carinski i poreski režim, te da se time krše principi državne pomoći.
“Navedene odredbe sporazuma ne znače da će se određeni povoljni uslovi za poslovanje stranog ulagača u BiH dodjeljivati suprotno važećim carinskim i poreskim propisima BiH i entitetima i suprotno Zakonu o konkurenciji i Zakonu o sistemu državne pomoći“, objašnjeno je iz “Gas-Resa”.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da niko ne može da spriječi RS da izgradi krak “Južnog toka” na svojoj teritoriji, kao što to može uraditi i Bugarska, koja je članica EU.
“Zadržati ‘Južni tok’ znači poručiti da nam nije mjesto u BiH. Onemogućiti izgradnju ‘Južnog toka’ značilo bi udarac ekonomskom razvoju RS. Ovo nije nikakvo podaništvo, već je to zdravi ekonomski projekat s Ruskom Federacijom i mi želimo da imamo jedan takav projekat“, rekao je Dodik.
On je istakao da “Južni tok” ne pravi štetu FBiH, koja može da se priključi ako želi, te da ne može da osporava projekat bez razloga.
“Ukoliko oni u FBiH nastave cinizam i loše namjere prema RS, onda će imati adekvatne odgovore. Sve će stati, ništa neće proći. Nama samo treba da se prođe takozvana granična linija sa Srbijom i ništa više. Sve ostale kompetencije su u rukama RS. Ako i to zadržavaju, onda šta ćemo mi u BiH“, rekao je Dodik.
Vlada Republike Srpske je Nacrt sporazuma između Ruske Federacije i BiH razmatrala u decembru prošle godine, a proslijeđen je Savjetu ministara BiH sredinom januara. Nezavisne novine
