LONDON, Venecuelu je, od svih zemalja proizvođača nafte, najteže pogodio dramatičan sunovrat cijena tog energenta, ocjenjuje britanski list Gardijan.
Energenti čine skoro polovinu izvoza Venecuele, a strmoglavi pad cijena nafte sa nivoa od 115 dolara za barel u ljeto 2014. godine na aktuelni nivo od tek nešto iznad 45 dolara za barel, naneo je težak udarac vladi u Karakasu.
Prihode od izvoza nafte, Venecuela koristi za pokrivanje troškova uvoza robe, a visoke cijene nafte su, kako navodi Gardijan, omogućavale toj zemlji da finansira ambiciozni program, koji je u godinama uoči pada cijena nafte, doprinio drastičnom smanjenju siromaštva. Kako bi uravnotežio budžet, zvaničnom Karakasu su, kako ocjenjuje britanski list, potrebne cijene nafte od preko 100 dolara za barel.
Konsultantska kompanija Oksford ekonomiks je ranije ove nedjelje objavila izvještaj u okviru koje je analizirala izloženost zemalja-proizvođača nafte niskim cijena tog energenta. Osam država se, prema tom izvještaju, nalazi u “crvenoj zoni”, kao što su Venecuela, Irak, Mongolija, Zambija, Angola, Nigerija, Alžir i Gabon.
Venecuela je, takođe, suočena sa ozbiljnom sušom koja je nivo vode u ključnoj hidroelektrani snizilla na kritičan nivo, što je uzrokovalo restrikcije električne energije. Problemi Karakasa su, međutim, još dublji od toga, budući da je ekonomija Venecuele evidentirala pad i u 2014. i u 2015. godini, dok za ovu godinu, Međunarodni monetarni fond prognozira produbljenje recesije. Nezavisne novine
