TOKIO – Neki od najvećih svetskih kupaca sirove nafte saopštili su da razmatraju korišćenje strateških rezervi, nakon što su ih SAD pozvale na koordinisanu akciju za hlađenje globalnih cijena energije, prenosi Rojters pozivajući se na nekoliko neimenovnih izvora.
Cijene nafte pale su za oko 4,0 odsto od srijede, jer je ova “šok terapija” izgleda počela da se primjenjuje.
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena zatražila je od velikih kupaca nafte poput Kine, Indije i Japana, da razmotre stavljanje u promet svojih rezervi nafte, reklo je Rojtersu nekoliko dobro obavještenih izvora.
Ovaj neuobičajen potez dolazi u vrijeme kada se Bajden, kom predstoje sljedeće godine izbori na sredini mandata, suočava s političkim pritiscima zbog poskupljenja motornih goriva i rasta drugih potrošačkih cijena, do kojeg je dijelom doveo i oporavak ekonomske aktivnosti koji je bio ugušen na početku pandemije korona virusa.
“Cijena Brenta je sada ispod 80 dolara. Ova akcija će imati kratkoročan efekat na tržište nafte, i vjerovatno je dobra za korekciju cijene od najmanje pet odsto“, kaže Džon Driskol, generalni direktor konsultantske kuće JTD Enerdži u Singapuru.
Potez SAD-a, prema ocjeni britanske agencije, takođe reflektuje frustraciju Vašingtona jer su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici više puta odbili ponovljene zahtjeve američke administracije da ubrzaju povećanje proizvodnje.
Bajden i njegovi najviši saradnici razgovarali su tokom proteklih nekoliko nedjelja sa bliskim saveznicima, uključujući Japan, Južnu Koreju i Indiju, kao i sa Kinom, o mogućoj koordinisanoj akciji puštanja u promet njihovih strateških rezervi nafte (SPR), rekli su Rojtersovi izvori.
Kineska državna direkcija za rezerve je saopštila da radi na oslobađanju rezervi sirove nafte, ali je odbila da komentariše zahtjev SAD-a.
Jedan zvaničnik iz japanskog Ministarstva industrije je rekao da su SAD zatražile od Tokija saradnju na rješavanju pitanja visokih cijena nafte, ali nije mogao da potvrdi da li zahtjev uključuje koordinisano puštanje u promet nafte iz rezervi. Prema zakonu, Japan ne može da koristi rezerve za snižavanje cijena, dodao je on.
Takođe, neimenovani južnokorejski zvaničnik je potvrdio Rojtersu da su Sjedinjene Države zatražile od Seula da izbaci na tržište dio naftnih rezervi.
“Temeljito razmatramo zahtjev SAD, međutim, ne ”oslobađamo” rezerve nafte zbog rasta cijena. To možemo da uradimo samo u slučaju disbalansa sa ponudom, ali ne i da bismo odgovorili na rastuće cijene nafte“, rekao je južnokorejski zvaničnik.
SAD i njeni saveznici su i ranije koordinisano stavljali u promet strateške rezerve nafte, na primer 2011. tokom rata u Libiji, zemlji članici OPEK-a.
Sadašnji prijedlog, međutim, predstavlja izazov bez presedana za OPEK, naftni kartel koji diktira cijene “crnog zlata” više od pet decenija, jer je američki poziv upućen i Kini – najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte.
Američke strateške rezerve nafte su uspostavljene 1970-ih nakon arapskog embarga na naftu, kako bi se obezbjedilo da SAD imaju adekvatne zalihe da prebrode vanredne situacije.
OPEK i njeni saveznici, uključujući Rusiju, poznati pod zajedničkim imenom OPEK+, povećavaju isporuke nafte na tržište za 400.000 barela dnevno svakog mjeseca, ali nisu prihvatili Bajdenove pozive da dodatno podignu proizvodnju, navodeći kao razlog rizik da bi oporavak potražnje mogao da bude krhak. Tanjug
