BERLIN – Njemačka ima ambiciozne klimatske ciljeve – postići ugljičnu neutralnost do 2045. i čak negativne emisije nakon 2050. No, na putu do zelenije budućnosti stoji velik izazov: nedostatak stručnih radnika
S proračunom od 500 milijardi evra za infrastrukturne planove, od čega je 100 milijardi evra namijenjeno Fondu za klimu i transformaciju, Njemačka je jasno pokazala svoju predanost zelenoj tranziciji.
Međutim, studija Njemačke komore za industriju i trgovinu (DIHK) upozorava na zabrinjavajući deficit od čak 560.000 radnika u 250 ključnih profesija neophodnih za energetsku tranziciju. Samo u sektorima solarne energije, vjetra i vodonika biće potrebno dodatnih 300.000 kvalifikovanih radnika u idućih deset godina.
Ovaj nedostatak otvara značajne prilike za studente i mlade profesionalce, jer, kako ističe portal Studying-in-Germany.org, pronalaženje programa koji obučavaju za poslove u “zelenim” sektorima ključno je za buduću karijeru i doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Iako 21 odsto njemačke radne snage već obavlja poslove s ekološkom komponentom, neka područja bilježe posebno veliku potražnju. Među njima su energetski sistemi, gdje su traženi stručnjaci za obnovljive izvore energije, industrijski sektor, posebno u proizvodnji čelika i teškoj industriji, te građevinarstvo i urbani razvoj s potrebom za planerima i inženjerima s održivim znanjem. Sektor mobilnosti i transporta traži stručnjake za električna vozila i punionice, dok digitalna tehnologija i podaci trebaju analitičare i softverske inženjere koji će podržati zelene inovacije.
Koje diplome otvaraju vrata zelenih karijera?
Njemačka sveučilišta poznata su po multidisciplinarnom pristupu, što studentima omogućuje prilagodbu studija kroz izborne predmete i minore, čak i ako njihov primarni smjer nije izravno u “zelenom” sektoru. Najrelevantnije diplome za njemačko zeleno tržište rada obuhvaćaju širok spektar inženjerskih disciplina, uključujući inženjerstvo obnovljivih izvora energije, ekološko inženjerstvo, strojno, elektrotehničko i industrijsko inženjerstvo, kao i područja poput kemije i bio-inženjerstva. Arhitektura i građevinarstvo također su ključni, baš kao i računarstvo, znanost o podacima, urbano i regionalno planiranje, geoinformatika/geografija te znanost o okolišu i znanost o Zemlji. Energetika.net
