ŠTIP – Na području između opština Štip, Karbinci i Radoviš započeli su građevinski radovi na izgradnji vjetroparka, investiciji kompanije Alcazar Energy Partners.
Mega projekat „Alcazar Energy” sastojaće se od 54 turbine i proizvoditi 398 MW električne energije. Samo prva faza trebala bi proizvoditi električnu energiju ekvivalentnu godišnjoj potrošnji više od 148.000 domaćinstava.
Banke su odobrile 180 miliona dolara za njegovu realizaciju. Uspješno finansijsko zatvaranje predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u realizaciji ovog značajnog energetskog projekta, čime su stvoreni ugovorni i finansijski preduslovi za prelazak u sljedeću fazu njegove realizacije.
“Danas zaokružujemo finansijsku konstrukciju projekta. Sredstva su obezbijedili EBRD, IFC, Erste banka i Sparkasse banka”, rekao je Daniel Calderon, direktor i suosnivač Alcazar Energyja.
Prva faza trebala bi biti u potpunosti operativna do 2028. godine, s instaliranom snagom od 131,25 megavata. Nakon završetka sve tri planirane faze, cijeli vjetroenergetski klaster dosegnuće kapacitet do 398 megavata.
Vjetropark će proizvoditi čistu električnu energiju, otvoriće se više od 300 radnih mjesta te stvoriti značajne mogućnosti za lokalne i regionalne kompanije. Država najavljuje jasna pravila za buduće investitore i efikasnije procedure, ali ne i niže standarde.
“Nove proizvodne kapacitete moramo planirati zajedno s razvojem mreže, mogućnostima skladištenja energije i potrebama za sigurnim upravljanjem sistemom. Naš cilj nije samo imati više instaliranih megavata, već da ti megavati budu dio snažnijeg i otpornijeg elektroenergetskog sistema”, kaže ministarka energetike Sanja Božinovska.
Više energije iz obnovljivih izvora
“Prema objavljenim informacijama, električna energija prodavaće se na osnovu privatnog dugoročnog ugovora o otkupu, bez državne podrške. To znači da značajan dio investicionog i tržišnog rizika preuzima privatni investitor”, kaže profesor Židas Daskalovski.
Prema njegovim riječima, to za Sjevernu Makedoniju donosi stvarne koristi: novi domaći proizvodni kapacitet bez toga da država sama ulaže stotine miliona evra, više energije iz obnovljivih izvora, manju zavisnost o uglju i uvozu, investicije i lokalnu privrednu aktivnost, nova radna mjesta te poreske prihode.
No, ističe da električna energija neće biti besplatna za makedonske građane, niti će dobit od njene prodaje pripadati državi. Prema njegovim riječima, Vlada bi trebala objaviti i što tačno Sjeverna Makedonija dobija, što obezbjeđuje država te koji su finansijski uslovi ugovora.
“Kolika je naknada za dugoročni zakup državnog zemljišta? Ko i u kojem iznosu plaća troškove priključenja i jačanja prenosne mreže? Dobija li investitor poreske, carinske ili druge olakšice? Postoje li bilo kakve direktne ili indirektne obaveze i rizici koje preuzima država? I, konačno, koliki će dio ukupne dodate vrijednosti projekta stvarno ostajati u makedonskoj privredi?” pita Daskalovski.
