NEW YORK – Svjetska tržišta u petak, 2. oktobra, ulaze u završnicu sedmice pod pritiskom skupe nafte i visokih prinosa na državne obveznice, dok investitori čekaju podatke s američkog tržišta rada koji bi mogli uticati na naredne poteze Federalnih rezervi.
Nafta se zadržava iznad psihološki važne granice od 100 dolara za barel, dok su azijske berze jutros uglavnom pod pritiskom. Istovremeno, tržište obveznica prolazi kroz period velikih oscilacija, nakon što su troškovi američkog zaduživanja dostigli nivoe koji nisu viđeni više od dvije decenije.
Reuters navodi da su investitori pred objavljivanje američkog izvještaja o zaposlenosti oprezni, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke tenzije i vojno gomilanje u regionu Persijskog zaliva.
Brent se jutros zadržava iznad 100 dolara po barelu, nakon snažnog rasta prethodnog dana. Cijena je u četvrtak skočila za oko tri dolara i dostigla 101,76 dolara po barelu, a jedan od novih pokretača bila je odluka Kine da obustavi izvoz goriva.
U petak ujutro Brent se kretao oko 101,5 dolara po barelu.
Visoke cijene energenata ponovo otvaraju pitanje inflacije. Što nafta duže ostane na ovim nivoima, veći je rizik da će se skuplja energija preliti na cijene transporta, proizvodnje i robe.
Upravo zbog toga kretanje nafte više nije samo priča s energetskog tržišta – ono direktno utiče i na očekivanja o kamatnim stopama.
Još veća nervoza prethodnih dana zabilježena je na tržištu državnog duga.
Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u četvrtak je dostigao oko 5,34 odsto, najviši nivo od 2002. godine. Kasnije se povukao, a tokom azijskog trgovanja u petak kretao se oko 5,25 odsto.
Rast prinosa znači da se američka država zadužuje skuplje, ali posljedice osjećaju i druga tržišta. Visoki prinosi na relativno sigurne državne obveznice čine akcije manje privlačnim, a istovremeno mogu povećati troškove kredita za kompanije i građane.
Dodatnu zabrinutost izazivaju inflacija, visoke cijene energenata i pitanje koliko će američka ekonomija ostati snažna uz ovako visoke troškove zaduživanja.
Američke berze u četvrtak su prošle kroz vrlo nestabilnu trgovinsku sesiju, ali su na kraju uspjele da izbjegnu veći pad.
S&P 500 porastao je 0,2 odsto na 7.666,45 poena i time prekinuo niz od tri uzastopna dana pada.
Dow Jones i Nasdaq završili su trgovanje gotovo bez promjene.
Dio podrške tržištu stigao je iz tehnološkog sektora, posebno od proizvođača čipova, dok su visoki prinosi na obveznice tokom većeg dijela dana pritiskali akcije.
Azijska tržišta nisu uspjela da pronađu zajednički pravac.
Japanski Nikkei 225 pao je oko 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng izgubio gotovo tri odsto i spustio se na najniži nivo od jula.
Širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana oslabio je oko 0,5 odsto i kreće se prema sedmičnom gubitku.
Južnokorejski Kospi, s druge strane, bilježio je blagi rast, dok su tržišta u kontinentalnoj Kini zatvorena zbog praznika.
Nemir nije ograničen samo na akcije i obveznice.
Evro je oslabio na oko 1,12 dolara, u jednom trenutku dostižući najniži nivo od maja prošle godine.
Pritisak na evropsku valutu pojačala je zabrinutost zbog francuskih javnih finansija. Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke obveznice premašila je 140 baznih poena, što je najviše od 2012. godine.
Takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću premiju za držanje francuskog duga u odnosu na njemački.
Najvažniji događaj za tržišta tek slijedi.
SAD danas objavljuju izvještaj o zaposlenosti za septembar, jedan od podataka koje Federalne rezerve pažljivo prate prilikom odlučivanja o kamatnim stopama.
Ekonomisti očekuju da je američka privreda u septembru otvorila oko 84.000 novih radnih mjesta, nakon 162.000 u avgustu, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.
Broj koji značajno odstupi od očekivanja mogao bi izazvati novu reakciju na tržištima obveznica, dolara i akcija.
Za investitore je računica trenutno nezgodna: snažno tržište rada potvrđuje otpornost američke ekonomije, ali istovremeno može dati Federalnim rezervama više prostora da kamatne stope zadrže visoko ili ih dodatno povećaju.
Zbog toga će upravo američki podaci o zaposlenosti vjerovatno odrediti ton trgovanja do kraja dana.
