BEOGRAD, Cijena struje neće se mijenjati prije 1. aprila kada bi trebalo da zažive socijalne karte, poručila je dr Zorana Mihajlović, ministar energetike. Ona je još dodala da će besplatne kilovat-sate do rebalansa budžeta, koji je neminovan, struju za najsiromašnije plaćati Elektroprivreda Srbije.
S druge strane, prvi čovjek EPS-a Aleksandar Obradović već duže vrijeme apeluje na Vladu da mu odobri kredit od 300 miliona evra da EPS ne bi bankrotirao. Istovremeno, EPS otpisuje kamatu najvećim dužnicima za struju u ukupnom iznosu od oko 80 milijardi dinara.
Imajući sve ove činjenice u vidu postavlja se pitanje – kako će EPS plaćati struju za najugroženije ako je pred bankrotom, koji se može očekivati do kraja marta ako mu Vlada ne odobri 300 miliona evra novog zaduživanja.
Danijel Cvjetićanin, ekonomista, objašnjava da država ovakvom politikom još jednom potvrđuje da ništa ne želi da mijenja, već da nastavlja da preko EPS-a vodi socijalnu politiku.
Cvjetićanin naglašava da niko od njih zapravo ozbiljno ne razmišlja o strategiji razvoja energetike, već to rade deklarativno. Da razmišljaju da istinski investiraju i grade, kilovat-čas bi morao biti skuplji, ali to nije popularno za građane. Ovako se preko socijalne politike, odnosno najjeftinije cijene struje u Evropi, namiču politički poeni.
Upitan gdje je tu logika, kada se s jedne strane EPS zadužuje za 300 miliona evra, a s druge da ima para da plaća struju za socijalno ugrožene, Cvjetićanin kaže da je to karakteristika zemalja koje su sve što je vrijedilo prodale – bankarski sektor, trgovinske lance, farmaceutsku industriju i telekomunikacije i samim tim postale kolonija.
Goran Nikolić, ekonomista, kaže da država na ovaj način zapravo pomaže EPS-u, jer pokušava da ga oslobodi dijela socijalne politike koju je godinama sprovodila preko njega, ali sada na odložen način – do rebalansa budžeta.
– Time što država obećava da će do rebalansa budžeta EPS pokrivati troškove struje za najsiromašnije poručuje da će još do tada voditi socijalnu politiku preko EPS-a, a da će to ubuduće biti uloga države jer će ona potom plaćati te račune, što i treba da bude. Država je ta koja treba da se bavi socijalom, a ne javno preduzeće – kaže Nikolić.
S druge strane, otpis kamata od oko 80 milijardi dinara je posljednji trzaj EPS-a da bar nešto pokuša da naplati od velikih dužnika, pošto ne smije da im isključi struju, što je takođe jedna od mjera socijalne politike.
– Ukoliko im ne bi otpisali kamatu, EPS ne bi uspio ništa da naplati, što znači da bi izgubio najavljenih 37 od idealnih 70 milijardi dinara koliko bi mogli da naplate kada bi svi platili zaostala potraživanja, dodaje Nikolić. POLITIKA