Četvrtak 28. Mart 2024.

CAPITAL.BA

HomeSolarna energijaSmanjuju podsticaje za solarnu energiju

Smanjuju podsticaje za solarnu energiju

BANJALUKA, Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) utvrdila je Nacrt nove odluke o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju iz obnovljivih izvora, kojom se ide u fazno smanjenje otkupne cijene struje iz solarnih elektrana.

Nacrtom nove odluke je, u odnosu na važeću, detaljnije razrađena oblast solarnih elektrana sa fotonaponskim ćelijama, ali uz primjetno predloženo smanjenje otkupne cijene struje iz tih postrojenja. Otkupne cijene za ostale izvore “zelene energije”, od hidroelektrana i vjetroelektrana, do elektrana na čvrstu i poljoprivrednu biomasu, ne bi, pak, trebalo da se mijenjaju.

Sadašnja otkupna cijena struje iz energije sunca, u zavisnosti od instalisane snage elektrane, kreće se od 36,94 do 49,59 feninga po isporučenom kilovat-času, dok bi cijene od 1. avgusta, prema nacrtu, trebalo da budu u rasponu od 23,55 do 36,38 feninga. Nadalje, predviđeno je da se 1. januara iduće godine otkupna cijena električne energije dodatno smanji na raspon od 21,81 do 33,98 feninga.
RERS u obrazloženju navodi da su prateći i analizirajući napredak u razvoju tehnologija za proizvodnju struje u solarnim elektranama iz fotonaponskih ćelija došli do saznanja da je neophodno izvršiti novo usaglašavanje garantovanih otkupnih cijena.

Takođe je izvršena i podjela solarnih postrojenja u zavisnosti od instalisane snage i mjesta instalisanja (na objektu ili na zemlji), u skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji.

Stručnjaci za energetiku kažu da se RERS očito rukovodio trendom pada cijene solarnih postrojenja na globalnom tržištu zbog sve jačeg prodora jeftinijih kineskih proizvoda na evropsko tržište.

Hamid Mehinović, direktor Centra za edukaciju o potrebi povećanja energetske efikasnosti “Energis” iz Sarajeva, kazao je da su u BiH u posljednje vrijeme primjetne veće aktivnosti na polju iskorištavanja energije sunca u odnosu na raniji mrtvi period. S tim u vezi navodi da su regulatori od prošle godine naovamo zaprimili dvadesetak zahtjeva za izdavanje dozvola za izgradnju solarnih postrojenja.
Mehinović kaže da ugradnja solarnih ploča na kućama, snage do 10 kilovata, može biti isplativa čak i uz podizanje kredita kod komercijalnih banaka.

“Ukoliko energiju prodajete kroz elektroenergetski sistem, a ne koristite za vlastite potrebe, možete od dobijene cijene otplaćivati rate kredita uz ostatak male zarade. Primjera radi, kreditno finansiranu investiciju na 12 godina od 20.000 evra za solarni sistem od 10 kilovat-časova možete otplatiti za osam do devet godina, dok se preostale tri godine ubire profit”, kaže Mehinović.

Komentarišući nedostatak investicija u izgradnju velikih solarnih parkova u BiH, dok se u državama u okruženju planiraju grandiozni projekti, Mehinović je ocijenio da je problem isključivo u domaćem birokratskom aparatu i lošem poslovnom ambijentu, a ne u prirodnom potencijalu, posebno u Hercegovini.

“U razvijenim zemljama dozvola za izgradnju panela na kući dobije se za svega jedan dan, a za velike sisteme do 20 dana, dok se u BiH čeka od šest do osam mjeseci”, ukazuje Mehinović.

EU uvodi namete Kini

Evropska unija najavila je početkom juna da će uvesti antidampinške dažbine na uvoz solarnih panela iz Kine, što prijeti da izazove trgovinski rat dvije velike svjetske privrede.

Karel de Guht, komesar za trgovinu EU, izjavio je da će evropski blok odmah uvesti dažbinu od oko 12 odsto na uvoz kineskih solarnih panela, ćelija i solarnih vafera, koja će zatim od avgusta biti povećana na prosječnih 47 odsto, ukoliko do tada sa Kinom ne bude postignut sporazum.

Kina je najveći svjetski proizvođač solarnih panela, a EU optužuje Peking da tu tehnologiju prodaje ispod cijene kako bi stekao kontrolu tržišta. Izvoz kineskih solarnih panela u Evropu u 2011. vrijedio je 21 milijardu evra.

De Guht je precizirao da bi cijena kineskih solarnih panela u Evropi trebalo da bude viša za 88 odsto. Udio kineske solarne tehnologije na evropskom tržištu porastao je proteklih godina na 80 odsto. Jefitiniji kineski proizvodi su preplavili evropsko tržište i prijete da unište evropske proizvođače. Nezavisne novine

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime

Povezane vijesti