Utorak 28. Maj 2024.

CAPITAL.BA

HomeEnergetska EfikasnostPravedna tranzicija regiona bogatih ugljem izazov ali i prilika za transformaciju

Pravedna tranzicija regiona bogatih ugljem izazov ali i prilika za transformaciju

NEUM – Drugi dan Energetskog samita u BiH 2023 počeo je panelima o cijenama ugljenika koje mogu biti ne samo izazov nego i prilika, te o nužnosti provođenja pravedne tranzicije regiona bogatih ugljem.

Fokus diskusije stručnjaka iz BiH i regiona bio je na kreiranju cijena ugljenika (ETS i CBAM) i uticaja koji bi oni mogli imati na BiH, te posebno kako kreatori politika, ekonomisti i energetski eksperti mogu podržati i uticati na priuštivost energetske tranzicije.

“Određivanje cijena ugljenika je od suštinskog značaja za podršku dekarbonizaciji ekonomije EU na isplativ način. Revizija sistema trgovine emisijama EU (ETS) i Mehanizma za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) podržaće ovu dekarbonizaciju, istovremeno podstičući čistiju industrijsku proizvodnju“, rekao je Mette Koefoed Quinn, načelnica odjela Glavne uprava za klimatsku politiku Evropske komisije.

EU je već usvojila vremenski okvir za uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM) koji će se primjenjivati i na Bosnu i Hercegovinu ako ne preduzme prave mjere. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je najavilo proces pripreme i usvajanja šeme trgovanja emisijama prije kraja 2025. godine. Ovaj proces trenutno podržavaju Svjetska banka i EU.

BiH će se suočiti sa teretom plaćanja razlike između cijene ugljenika u EU i zemlji porijekla ukoliko ne postoji mehanizam određivanja cijene ugljenia za proizvode u čijoj proizvodnji se intenzivno koristi ugalj, a koji su proizvedeni u zemaljama van EU i koji su namijenjeni za izvoz u EU.

„Jačanje sistema trgovine emisijama EU (ETS) i uvođenje mehanizma za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) dio su sveobuhvatnih zakonodavnih napora da se smanji neto domaća emisija gasova sa efektom staklene bašte u Evropi za najmanje 55 posto do 2030. godine, na osnovu 1990. godine. Ova diskusija je važna da se shvate mogućnosti i izazovi koje će ETS i CBAM donijeti u BiH, zajedno sa nivoom i vrstama pomoći potrebne u BiH“, istakla je Sofia Martinez, glavni stručnjak za klimu i energiju, DAI/EU4energy

BiH postala je prva zemlja u regionu koja je pripremila Mapu puta za pravednu tranziciju regija bogatih ugljenkom. Na četvrtom panelu Energetskog samita 2023 naglašeno je očekivanje da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojiti Mapu puta do juna 2023. godine.

„Institucije u Bosni i Hercegovini su pokazale da imaju strateški definirani pristup prema pravednoj tranziciji regija bogatih ugljem u Bosni i Hercegovini, pristup koji omogućava solidarnost i pravednu tranziciju za sve. Uvjereni smo da je pravedna tranzicija izazov ali i prilika za razvoj i transformaciju regija i da će dobiti punu podršku svih te da će imati priliku da postane stvarnost”, objasnio je Admir Softić, pomoćnik ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Energetskom sistemu i infrastrukturi BiH će biti potrebna značajna modernizacija kako bi odgovorio na potrebe i rizike.

Uprkos obilnim vodnim resursima, zemlja se suočava sa izazovima vezanim za vodu koji će se vjerovatno pogoršati klimatskim promjenama.

 „Svjetska banka od oktobra 2021. godine podržava BiH u izradi Mape puta za pravednu tranziciju u regionima uglja u zemlji. Na osnovu rezultata Mape puta predstavljene danas u Neumu, a s obzirom na starost termoelektrana na ugalj, značajan pad troškova obnovljivih izvora energije i uvođenje šema određivanja cijena ugljika u narednim godinama, prelazak na čiste izvore energije ima ekonomskog smisla za BiH”, rekao je Dženan Malović, viši stručnjak za energetiku Svjetske banke.

Prema njegovim riječima, analize Svjetske banke ukazuju na to da je BiH u jedinstvenoj poziciji da dekarbonizira svoj elektroenergetski sektor zamjenom sredstava uglja čistim RE tehnologijama, zadržavanjem energetske nezavisnosti kao izvoznik električne energije, istovremeno ispunjavajući svoje međunarodne obaveze.

„Svjetska banka ostaje posvećena podršci BiH u ovom procesu tranzicije”, zaključio je Malović.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britanska ambasada Sarajevo, Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke, ovogodišnji su organizatori samita.

 Od 26. do 28. aprila Samit će okupiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktuelnih projekata diskutovati o najaktuelnijim pitanjima energetskog sektora u BiH.

Najveći samit ove vrste u Bosni i Hercegovini, ima za cilj da postavi najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere.

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime

Povezane vijesti