Nedjelja 23. Juni 2024.

CAPITAL.BA

HomePozicija2Ko će da plaća političke račune za cijenu struje u bugarskim domaćinstvima?

Ko će da plaća političke račune za cijenu struje u bugarskim domaćinstvima?

SOFIJA – U Bugarskoj najavu poskupljenja struje za domaćinstva od dva odsto, od 1. jula, energetski stručnjaci vide kao političku odluku.
Poručuju da ovakav stav Savjeta ministara, ne samo da neće riješiti problem deficita u Fondu za bezbjednost elektroenergetskog sistema, već energetskog regulatora stavlja u ćorsokak. Ostaje opcija sa prihvatanjem povjerenja da će na jesen Vlada, ko god da je, pokriti manjak u FSES-u, a nova odluka komisije o cijeni će biti takva da neće dozvoliti nagomilavanje dodatnog deficita, smatraju analitičari.

 

Struja za domaćinstva u Bugarskoj od 1. jula poskupjeće za oko dva odsto, sva druga tumačenja na tu temu su spekulacije, izjavio je prije nedelju dana predsjednik Komisije za energetiku i vodoprivredu (KEVR) Ivan Ivanov. Tada je rekao i da ima uvjeravanja Vlade da će biti obezbjeđena sredstva za pokrivanje deficita u Fondu za bezbjednost elektroenergetskog sistema (FSES), formiranom upravo odlukom regulatora cijena.

To je rekao i bugarski premijer Dimitar Glavčev, a nekoliko sati kasnije Vijeće ministara je usvojilo veliko zakonsko ništa kao rješenje problema. Prema uredbi, do kraja jula trebalo bi da se razjasni tačan iznos manjka, koji trenutno iznosi 449 miliona evra, a do kraja oktobra ministar energetike bi trebalo da predloži mjere za obezbjeđenje novca iz državnog budžeta. Oni, pak, moraju biti isplaćeni do kraja 2024. Odnosno, deficit ostaje i odluka o njegovom prevazilaženju tek dolazi.

I da! Ivan Ivanov i dalje ima uvjeravanja o rješenju, ali rupa u fondu i dalje ostaje.

Rješavanje ili pogoršanje problema

Prema riječima Radoslava Ribarskog, bivšeg predstavnika Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska, koji je prije jednog parlamenta bio na čelu Komisije za energetiku, odluka Saveta ministara koja je nedavno objavljena, ne samo da neće rešiti problem deficita u Fondu za bezbjednost elektroenergetskog sistema, već stava u ćorsokak stanje i energetski regulator.

Razlog je taj što KEVR mora da zažmuri pred nedostatkom i odluči da poveća cijenu za dva odsto na osnovu golog obećanja da će jednog dana račun fonda biti pokriven budžetskim sredstvima.

I prethodna vlada je odlučila da uplati doprinos Bugarskog energetskog holdinga fondu za pokriće njegovog deficita, ali ga je zvaničnik ukinuo uz obrazloženje da bi ga Evropska komisija mogla prihvatiti za državnu pomoć. Međutim, buduća isplata iz budžeta bila bi potpuno ista ako se takva odluka donese na jesen.

Prihvatanje formalnog obećanja

Najvjerovatnije će KEVR prihvatiti formalno obećanje sadašnje Vlade, jer bi Ivanov nakon što je podnijet zahtjev za povećanje cijene struje od samo dva odsto, pred izbore razbuktao javnost ako bi najavio desetostruko višu stopu.

I, iako uredba kabineta Glavčev pravno ne radi ništa, KEVR će je koristiti kao smokvin list za odluku, koja za samo nekoliko mjeseci može dovesti do ozbiljnih problema.

Osim ako regulator ozbiljno ne reformiše prihode i rashode fonda za naredni period regulacije cijena – od 1. jula 2024, do 30. juna 2025. godine.

Prethodne greške i njihov današnji odraz

Tekući deficit u FSES-u je zapravo počeo da se akumulira prošlog novembra, kada su cijene struje na slobodnom tržištu pale znatno ispod onih koje je predvidjeo KEVR. Po određenoj kursnoj cijeni od 255 lv/MWh za svih 12 mjeseci, od prošle jeseni se kretala oko 130-140 lv/MWh u prosjeku mjesečno. Dakle, odbici u FSES-u od prodaje svih elektrana – pet odsto prihoda – padaju bezglavo.

Značajno se smanjuju i procijenjeni prihodi od prodaje ušteđenih gasova staklene bašte. Cijene kvota koje su sadržane u odluci o cijeni su 85 evra po toni, a zapravo se kreću između 55 i 65 evra.

Raspoređivanje nadoknada

Istovremeno, cijene električne energije proizvedene u toplanama na visoko efikasan način su procjenjene i znatno veće od stvarnih tarifa gasa i kvota staklene bašte. Dakle, ove kompanije dobijaju mnogo više nadoknade od EFSI nego što bi trebalo. Planirani rashodi fonda za njih su 1,1 milijardu leva za dvanaest mjeseci, podsjeća Ribarski. Naveo je primjer sofijske kompanije koja po određenoj cijeni struje od 955 leva/MVh dobija 700 leva nadoknade za svaki megavat sat.

Prema procjeni nezavisnih stručnjaka, trebalo je da toplane uzmu do sada oko 500 miliona leva manje nego prošlog jula.

Slična situacija je i sa utvrđenim tarifama za mrežne usluge elektrodistribucija Elektroholda, EVN-a i Energo-Pro. Imaju i višak prihoda, što bi sada trebalo da se odrazi na nove cene (niže). Ovo verovatno utiče na prognozu KEVR-a o povećanju cene struje za domaćinstva od samo dva odsto.

Da li će toplane vratiti preračunate iznose?

Ako se pridržava svojih pravila, sada bi regulator trebalo da značajno snizi cijene sistema za grijanje i EPP, kako bi nadoknadio nezakonito osvojene prihode. Međutim, da li će deo njih biti vraćen fondu, a ne samo krajnjim korisnicima, ostaje da se vidi iz izveštaja KEVR-a o novim cijenama struje.

Fond je takođe finansijski iscrpljen odlukom regulatora da proda električnu energiju za domaćinstva od 1. jula 2023. za 115 BGN/MWh. Ovo je više nego dvostruko niže od procenjene kursne cene od 255 BGN/MWh koju je odredio sam KEVR. Odnosno, javni snabdevač Nacionalna elektrokompanija (NEK) kupio je struju od američkih termoelektrana AES Galabovo i KonturGlobal Marica Istok 3 (koja, međutim, ne radi od februara 2024. godine), od svojih hidroelektrana i iz obnovljivih izvora, po cenama iznad onih koje utvrđuje KEVR a, razliku dodatno plaća fond.

Cijene poverenja ili …?

Da bi se ovaj deficit rešio na tržišni način, komisija bi trebalo da na cenu električne energije za domaćinstvo vrati komponentu obaveze prema društvu, koju su domaćinstva plaćala, a nije je bilo nekoliko godina. To bi, prema računici bivšeg poslanika i predsednika Komisije za energetiku u prošlom parlamentu Deljana Dobreva iz GERB-a, dovelo do poskupljenja od 20 odsto. U izborno vreme niko ne može sebi da priušti luksuz da najavi takvo povećanje.

Dakle, ostaje opcija sa prihvatanjem poverenja da će na jesen Vlada, ko god da je, pokriti manjak u FSES-u, a nova odluka komisije o ceni će biti takva da neće dozvoliti nagomilavanje novog deficita.

Uloga državne termoelektrane

Međutim, velika nepoznanica u ceni električne energije za domaćinstva je da li će u kvote proizvodnje struje za domaćinstva biti uključena i državna termoelektrana Marica istok 2. Koje cene je tražila od regulatora ne vidi se u njenoj prijavi, ali će sigurno biti najmanje duplo veće od tržišnih, što bi automatski trebalo da je izbaci iz zaštićenog tržišta. Međutim, u poslednje dve godine ministri energetike su potpisali naredbu o utvrđivanju kvote za državnu termoelektranu za zaštićeno tržište, čime je, na primer, prošle godine na prvobitno obračunatu cenu od 1. jula 2023. godine dodato jedan odsto.

Sada još nema naloga ministra za takvu kvotu, ali su očekivanja da će ona biti utvrđena, a promena ovih poskupljenja od oko dva odsto zavisiće od njene veličine i da li će se približiti visini od tri odsto.

Uticaj TE Marica istok 2 na cenu

Iz aplikacije Nacionalne elektrokompanije jasno je da joj je potrebno 2,6 teravat sati kondenzovane snage uglja kako bi mogla efikasnije da se izbalansira potrošnja. Ako se sve ove količine daju na TE Marica istok 2, uticaj na povećanje cene biće mnogo značajniji od procenta. Izvršni direktor NEK Martin Georgiev prokomentarisao je pre nekoliko dana da je veliki deo potrebnih fleksibilnih kapaciteta u aktuelnom regulatornom periodu došao iz zaustavljene TE KonturGlobal.

TE je prestala sa radom zbog isteka ugovora o obaveznom otkupu njene struje od NEK-a. Međutim, da li je to moguće vratiti na tržište i po kojim cenama, još nije jasno.

Tržište određuje cijene

Pa, KEVR je zaista trenutno stavljen, ako ne u ćorsokak, onda u izuzetno složenu situaciju, u kojoj nije jasno da li postoji koristan potez za ispravljanje tržišta, koje je trenutno jako poremećeno regulatornim odlukama i prilično pogrešnim prognozama.

Što sa još većom snagom pokazuje da državi i političarima nije mesto u određivanju cena i to treba prepustiti tržištu pod strogim nadzorom radi poštovanja pravila za njegovo funkcionisanje. Mediapool

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime

Povezane vijesti