VAŠINGTON – Sa ili bez sporazuma SAD i Rusije, cijene dizela na svjetskom tržištu vjerovatno neće značajnije pasti u skorijoj budućnosti.
To je zaključak stručnjaka koje je konsultovao DW povodom najnovijeg dogovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela.
„Uzrok skupog dizela jeste rat sa Iranom i istovremena blokada Ormuskog tjesnaca i tjesnaca Bab el Mandeb“, objašnjava Samina Sultan, stručnjakinja za spoljnu trgovinu iz Instituta njemačke privrede (IW) u Kelnu.
Prema njenim riječima, zbog toga dolazi do prekida proizvodnje, dok transport goriva postaje „skuplji, nesigurniji i komplikovaniji“.
Sultan smatra da Trampov „dogovor“ sa Rusijom ima i dodatnu geopolitičku dimenziju. „Tako se ratovi u Ukrajini i Iranu potpuno miješaju“, kaže ona.
Prema podacima analitičke kompanije Kpler, kroz Ormuski tjesnac ponovo prolazi oko 13,5 miliona barela sirove nafte dnevno. Kod prerađenih proizvoda, poput dizela, situacija je drugačija.
Trenutno se dnevno transportuje oko 677.000 barela, dok je prije rata taj obim iznosio oko 3,6 miliona barela.
I Karsten Frič, analitičar Komercbanke za tržište sirovina, glavni uzrok visokih cijena vidi u ratovima.
„Ako se situacija u Ukrajini i Iranu nastavi ovim tempom, ne vidim mnogo mogućnosti za uklanjanje ovih uskih grla“, kaže Frič.
Tramp je 9. oktobra objavio da će privremeno ublažiti sankcije Rusiji i omogućiti uvoz ruskog dizela.
Tvrdio je da će to dovesti do toga da cijene „za Amerikance, ali i za cijeli svijet“ brzo padnu na rekordno nizak nivo.
Rusija je potvrdila sporazum. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 13. oktobra za rusku državnu agenciju TASS da „isporuke dizela odgovaraju interesima Rusije, Sjedinjenih Država i globalnih energetskih tržišta“.
Posljednjih godinu dana cijene dizela zaista su značajno porasle i u SAD i u mnogim zemljama Evropske unije.
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), cijena dizela u SAD porasla je za oko 60 odsto i sada iznosi oko 6,30 dolara po galonu, odnosno približno 1,49 evra po litru.
Međutim, čak i kada bi Rusija mogla da preplavi tržište jeftinim dizelom, cijene ne bi pale onoliko koliko su ranije porasle. U tome se slažu svi stručnjaci koje je konsultovao DW.
Razlog je to što mnoge rafinerije u regionu Persijskog zaliva rade smanjenim kapacitetom, dok je transport preko takozvanih „senkovitih flota“ skup, komplikovan i rizičan.
Uz to, Rusija više nije najveći svjetski izvoznik dizela. Naprotiv, i sama se suočava sa nestašicama goriva.
Na prvo mjesto izbile su Sjedinjene Države. Tokom 2025. SAD su izvozile prosječno 1,264 miliona barela dizela dnevno, odnosno oko 15,4 odsto svjetskog izvoza. Rusija je sa udjelom od 9,5 procenata pala na drugo mjesto.
Ako bi SAD uvele ograničenja izvoza dizela, posljedice bi najviše osjetile zemlje Latinske Amerike i Evropske unije. Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je, zbog sankcija Moskvi, značajno povećala uvoz američkog dizela.
Ali posljedice bi bile ozbiljne i za same Sjedinjene Države. „Zabrana izvoza samo drugačije raspoređuje nestašicu, ali je ne rješava“, smatra glavni ekonomista ING-a Karsten Bžeski. „Svjetske cijene bi nastavile da rastu, dok bi rafinerije zbog manjih marži smanjivale proizvodnju.“
Samina Sultan navodi da se upravo zbog toga odustalo od ideje o izvoznim ograničenjima koju je nedavno pominjao Tramp.
„Pošto SAD nemaju dovoljno skladišnih kapaciteta za dizel, proizvodnja bi morala da bude smanjena“, objašnjava ona. „A to bi ponovo poguralo cijene naviše.“
„Beznačajan sporazum“
O ekonomskim efektima navodno „rekordnog“ sporazuma sa Rusijom danas gotovo niko više ne govori. Prema proračunima platforme Our World in Data, prvobitno najavljena hitna isporuka od 2,2 miliona barela dizela ne bi pokrila ni dnevnu američku potrošnju, koja iznosi oko četiri miliona barela.
Čak i kada bi bile realizovane sve količine koje je Tramp najavio, ukupno 35,8 miliona barela, to bi odgovaralo američkim potrebama za svega devet dana.
„Ne mogu dovoljno da naglasim koliko je ovaj sporazum beznačajan“, napisao je kanadski analitičar tržišta nafte Rori Džonston na mreži Iks neposredno nakon objave dogovora.
On podsjeća da Rusija u normalnim okolnostima izvozi gotovo deset puta više dizela, pod uslovom da njene rafinerije nisu meta ukrajinskih napada dronovima.
Kanada i dalje snabdijeva SAD najvećim dijelom uvoznog dizela. Oko 80 procenata američkog uvoza dolazi upravo iz susjedne zemlje. Međutim, malo je vjerovatno da će Kanada, poslije brojnih Trampovih verbalnih napada na Otavu, biti spremna da dodatno poveća isporuke.
Zbog toga većina analitičara smatra da sporazum Vašingtona i Moskve ne može bitno da promijeni stanje na tržištu, dok god ratovi i geopolitičke krize remete proizvodnju i transport energenata.
