BANJALUKA – Opterećenje na cijenu goriva u maloprodaji na benzinskim pumpama u BiH iznosi oko 50 odsto, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Opterećenje od 50 odsto u BiH nešto je manje od opterećenja koje važi u većini zemalja Evrope. Primjera radi, u Njemačkoj porezi učestvuju u ukupnoj cijeni sa 60 odsto, dok su marže distributera oko šest odsto.
Kako je “Nezavisnim” rekao Ratko Kovačević, portparol UIO, gorivo u BiH je opterećeno akcizom od 30 feninga, dok se putarine dijele na 15 feninga za održavanje puteva i 25 feninga za autoputeve. Na ukupnu cijenu plaća se i porez na dodanu vrijednost od 17 odsto.
“Na primjer, ako je cijena litra motornog benzina u BiH 2,30 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,13 KM. Ako je cijena litra dizela u BiH 2,17 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,02 KM”, rekao je Kovačević.
Po ovoj računici, može se pratiti lanac formiranja cijene od zemlje proizvođača do krajnjeg potrošača. Prema cijenama sirove nafte na jučerašnji dan, zemlja proizvođač uprihodi 0,76 maraka po litru goriva. S obzirom na to da država uzme od marke do 1,10 po litru, može se izvesti da rafinerija i distributer podijele oko 40 feninga dobiti po litru. Nijedan od distributera i stručnjaka koje smo nazvali nije htio da kaže kolike su marže koje uzimaju na maloprodajnoj cijeni, ali je Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, rekao da je distributerska marža oko 20 feninga, iz čega se vidi da rafinerije i distributeri uzimaju podjednak iznos dobiti.
Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, rekla je da Vlada neće donostiti odluku o smanjenju cijene, ali da razgovora sa distributerima kako bi se uticalo na njih da oni smanje cijene. I ona i Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, tvrde da su cijene već krenule padati za pet feninga i da će nove cijene u RS biti između 2,11 i 2,29 feninga, a krenule su nadolje i u FBiH.
“Vlada RS je tu da utvrdi kada i kako može postupati u skladu sa zakonom, a za sve ostale aktivnosti se podrazumijeva da vodite dijalog sa svima onima koji mogu da odrade taj posao”, rekla je ona.
Gluhaković je nakon sjednice Vlade rekao da će inicirati sastanak s Mirkom Šarovićem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svojim federalnim kolegom Zlatanom Vujanovićem, kako bi se vidjelo da li se može šta uraditi oko akciza, podsjetivši da bi gorivo danas bilo ispod dvije marke da nisu povećane akcize u januaru, u trenutku kad je krenuo rast cijena na svjetskim tržištima. Osim o ovoj temi, rekao je da će govora biti i o tome da li i federalni distributeri mogu nabavljati naftne derivate od Rafinerije u Brodu.
Na naše pitanje da li na smanjenje cijene utiču globalni trendovi smanjenja cijena ili aktivnosti Vlade, on je rekao da je oboje, istakavši da su distributeri obećali da će sniziti svoju maržu, koja sada iznosi oko 20 feninga.
I Vujanović je juče rekao da je s prometnicima nafte dogovoreno da reduciraju svoje troškove.
“Varijabilna komponenta cijene, marže, je takva koja je najmanja moguća. Kazali smo da javnost i potrošači žele da se respektuje ekonomski momenat i realnost i da mjere neposredne kontrole ne bi išle u prilog manjim distributerima”, rekao je Vujanović.
Gledano po zemljama, najskuplje gorivo plaćaju na Islandu i u Hong Kongu – 2,13 dolara po litru. Poređenja radi, u BiH je cijena litra goriva 1,33 dolara. Zemlje u kojima su cijene goriva slične kao kod nas su Jemen, Makedonija, Turska, Japan, Bugarska, Grenada, Čile, Dominikanska Republika i Litvanija.
Najjeftinije gorivo je u Venecueli i iznosi 0,01 dolar, nakon čega idu Iran, Sudan, Kuvajt i Alžir s cijenom od 0,30 dolara. Od 167 zemalja za koje imamo podatke o cijenama goriva na 12. jun, gorivo je jeftinije u njih 113 od BiH. U Evropi gorivo jeftinije od nas plaćaju jedino Moldavci, Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci.
Inače, na rast cijene nafte na svjetskim tržištima od januara ove godine uticao je jači ekonomski rast, posebno Kine, Japana, Amerike i EU, što je povećalo potražnju za naftnim proizvodima. Cijene su dodatno skočile nakon izlaska Amerike iz iranskog nuklearnog sporazuma, kao i zbog nestabilnosti u Siriji i problema u Venecueli, koji su doveli do manje proizvodnje, pa samim time i manje dostupnosti naftnih proizvoda na svjetskim tržištima.
Očekuje se da će ovih dana sastanak održati Vladimir Putin, predsjednik Rusije, i Mohamed bin Salman, saudijski princ, s ciljem da se stabilizuju cijene nafte.
Opterećenja na gorivo
- 30 feninga akciza
- 15 feninga održavanje puteva
- 25 feninga za autoputeve
- 17 odsto PDV-a
Cijene barela nafte
WTI Crude (sjevernoamerička kopnena nafta) – 66,24
Brent (nafta iz sjevernoevropskih izvora) – 75,54
Mars US (nafta u Meksičkom zalivu) – 70,68
OPEC (Saudijska Arabija, Kuvajt, Venecuela, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Iran, Alžir, Angola, Ekvador, Libija, Nigerija, Katar) – 73,96
Urals (ruska nafta) – 73,76
Napomena: cijene su izražene u dolarima
Najveći svjetski izvoznici nafte
- Saudijska Arabija
- Rusija
- Irak
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Kanada
- Nigerija
- Kuvajt
- Angola
Najveće svjetske kompanije Dnevna proizvodnja Vrijednost kompanije
“Saudi Aramco” 12,5 miliona barela oko 2.000 milijardi dolara
“Gazprom” 9,7 miliona barela oko 60 milijardi dolara
“National Iranian Oil” 6,4 miliona barela oko 200 milijardi dolara
“Exxon Mobil” 5,3 miliona barela 395 milijardi dolara na berzi
“PetroChina” 4,4 miliona barela oko 1.000 milijardi dolara
“British Petroleum” 4,1 miliona barela 165 milijardi dolara na berzi
Nezavisne novine