SUBOTICA, Ove godine trebalo bi da počne izmuljavanje Palićkog jezera. Kako su izjavili gradonačelnik Modest Dulić i njegov pomoćnik Nebojša Janjić, iz pokrajinske kase obezbjeđeno je 60 miliona dinara, a Suzana Dulić iz Gradskog sekretarijata za komunalne poslove za „Politiku“ kaže da je subotički Fond za zaštitu životne sredine izdvojio 21 milion dinara.
– Taj novac je predviđen za radove na izmuljavanju, odnosno izgradnji jedne od dvije betonske kasete u sektoru tri, i početak izmuljavanja iz sektora četiri – kaže Suzana Dulić.
Jezero bi se čistilo na osnovu idejnog projekta i studije opravdanosti vađenja mulja iz jezera koje je 2011. uradio Institut „Jaroslav Černi“, na osnovu čega je urađen i glavni projekat. Ideja je da se oko 1,3 miliona kubnih metara mulja premjesti iz četvrtog, turističkog sektora u udaljenije sektore, drugi i treći, gde bi bile izgrađene posebne betonske kasete u koje bi se mulj taložio, a kroz propusnu podlogu cijedio u jezero. U drugom sektoru predviđena je izgradnja „močvarnih ostrva“, tzv. vetlenda. O toj ideji stručnjaci različitih profila izrekli su niz primedaba, od kojih mnoge ni do danas nisu uvažene.
Neslaganje sa ovakvim projektom stručnjaci obrazlažu i činjenicom da bi se na opstanak jezera pozitivno moglo uticati i sa mnogo manje novca. Jedan od stručnjaka, koji je zbog prirode posla želio da ostane anoniman, kaže da je projektni zadatak u startu pogrešno postavljen, i da se lokalna uprava odmah usmjerila na vađenje mulja, umjesto na aktivnosti koje bi poboljšale kvalitet vode, što je osnovni problem.
Mišel Roman, hidrolog i savjetnik za sanaciju Palića, koji je u Subotici posredstvom GIZ-ovog programa CIM koji podrazumjeva upućivanje stručnjaka iz Njemačke i EU, takođe smatra da bi za Palić važnije, a za grad jeftinije bilo izgraditi kanalizacionu mrežu i potisni vod koji bi kanalizaciju povezao sa prečistačem. – To sve košta 4,5 miliona evra, pored toga do 200.000 evra je potrebno da se prečistač unaprijedi i dodatno smanji nivo fosfora u plitkom nizijskom jezeru, i još toliko za eksproprijaciju poljoprivrednog zemljišta radi stvaranja svojevrsne tampon-zone oko Palića – kaže Roman.
Umjesto toga, gradska uprava se odlučila za skuplji projekat izmuljavanja, pri čemu će ostati i dalje neriješen problem kvaliteta vode koja se pušta u Palić. POLITIKA