BEOGRAD – U Srbiji trenutno ima oko 1.500 registrovanih prozjumera, odnosno kupaca-proizvođača električne energije iz solarnih panela. Među njima je najviše domaćinstava (1.185), zatim slijede pravna lica (395) i samo jedna stambena zajednica. Upućeni u ovu temu vjeruju da će njihov broj sve više rasti kako bude očekivano rasla u cijena struje, a ono što sada koči rast prozjumera jesu procedure.
Na putu od želje da se postane kupac-proizvođač do realizacije i priključivanja na distributivnu mrežu je mnoštvo prerpreka. Taj put traje u prosjeku četiri mjeseca, a pokazalo je istraživanje koje je sproveo NALED uz finansijsku i tehničku podršku USAID projekta “Bolja energija”.
Cijela procedura za registraciju stambene zajednice još je komplikovanija i duža od prosječnih 114 dana. Zasad je da se upištu u registar prozjumera pošlo za rukom samo građanima jedne zgrade u Pančevu, koji su u decembru prošle godine postali jedina registrovana stambena zajednica kupaca-proizvođača. Broj prozjumera iz zgrada mogao bi biti znatno veći ukoliko bi se na adekvatan način sagledali svi izazovi i prepreke sa kojima se pioniri zelene tranzicije suočavaju, a jedna od najvećih jeste obaveza da budu vlasnici elektrane dok je bitan izazov i kako bi finansirali investiciju.
“Imajući u vidu da veći dio stanovništva živi u urbanim sredinama, posbenu pažnju smo posvetili stambenim zajednicama i zbog toga se zalažemo za donošenje niza mjera koje bi im omogućile da postanu kupci-proizvođači, čak i kada nisu vlasnici elektrane. Prije svega bili bi dobro omogućiti da stambene zajednice mogu da daju u zakup krov kako bi neko ko ima želju i sredstva mogao da postavi panele, slično kao što sada dio prostora izdaju za postavljanje bilborda i drugih vrsta reklama. Takođe, ako sami žele da postave panele, predlažemo da im se omogući da investiciju mogu da otplaćuju na rate putem sistema objedinjene naplate (infostana)”, objašnjava Lena Bratić, direktorica USAID projekta „Bolja energija“.
Sagovornica Blic Biznisa dodaje da je neophodno sprovesti više pilot projekata kako bi se u praksi pokazalo da je model stambene zajednice, koja je prozjumer, moguć, ostvariv i isplativ. To je i jedna od 15 preporuka NALED-a i USAID projekta „Bolja energija“, koje imaju za cilj unapređenje statusa kupca-proizvođača i kreiranje stabilnih i predvidivih finansijskih uslova za proizvodnju električne energije iz sopstvenih izvora.
Pored stambenih zajednica, dio preporuka rezervisan je i za domaćinstva i rješavanje problema koje su imali sa obračunom utrošenje i preuzete energije.
Prije svega, neophodno je precizirati šta je to utrošena energija na osnovu koje se vrši obračun obaveza i uskladiti propise po kojima se računaju osnovice za prateću akcizu i naknadu, odnosno obezbijediti jasniji prikaz elemenata na osnovu kojih se obračunava mjesečna proizvodnja i potrošnja.
“Građani su zainteresovani za ovu temu, ali nemaju uvijek sve informacije. U našem istraživanju čak 33 odsto ispitanika koji su stanari zgrada se izjasnilo da planiraju da postanu kupci–proizvođači”, navodi Bratićeva.
Ona objašnjava da oni vlasnici stanova u stambenim zajednicama koji ne razmišljaju da postanu prozjumeri kao razlog navode da o tome nisu do sada razgovarali s komšijama ili je problem nedostatak povjerenja u isplativost investicije i nejasnoće kako bi tako proizvedenu energiju raspoređivali među sobom.
U istraživanju koje je sprovedeno tokom proljeća ove godine, kako navodi, više od tri četvrtine prozjumera (78 odsto) reklo je da je investiralo u postavljanje solarnih panela iz sopstvene ušteđevine, očekujući smanjenje računa za struju od 40 do 100 odsto. Tek 12 odsto je reklo je da je koristilo dostupna podsticajna sredstava, a 10 odsto kredita banke.
Imajući te podatke u vidu, jasno je zašto kupci-proizvođači kao prvi korak u popravljanju svog položaja vide u usaglašavanju propisa i jasnijem definisanju elemenata računa za električnu energiju, jer žele da imaju što jasniju sliku da li će im se i u kom roku isplatiti investicija. U ovom trenutku, čak 46 odsto prozjumera ističe da ne bi dalje ulagalo u povećanje kapaciteta dok još 38 odsto dodaje da nisu sigurni da bi to uradili.
Istraživanje je takođe sprovedeno i među potencijalnim prozjumerima i ono što se posebno ističe kao važan preduslov za dalje povećanje broja prozjumera u Srbiji jesu podsticaji sa nacionalnog i lokalnog nivoa. Čak 60 odsto građana ušlo bi u investiciju isključivo ako bi dobili subvencije dok je tek četvrtina spremna da uloži sopstveni novac. Situacija je nešto povoljnija kod kompanija, gdje bi se dvije trećine oslonilo na sopstvena sredstva, a svaka treća firma na podsticaje. E2 portal (Blic)