Nedjelja 21. April 2024.

CAPITAL.BA

HomePozicija3Revizori sumnjaju u prijavljene količine uglja izvezene iz RMU Banovići u Srbiju

Revizori sumnjaju u prijavljene količine uglja izvezene iz RMU Banovići u Srbiju

BANJALUKA – Transparency International u BiH uputio je prijavu Finansijskoj policiji Federacije BiH nakon što je Ured za reviziju institucija FBiH doveo u pitanje prijavljene količine uglja koje je RMU Banovići izvezao u Srbiju, kao i zvanične tvrdnje bivšeg rukovodstva ovog javnog preduzeća da se radi o uglju niže kalorijske vrijednosti koji se zbog toga prodavao po nižim cijenama.

ugalj
FOTO: Pixaby

Veći dio spornog izvoza iz RMU Banovići išao je preko firme „Lider – Pro“ d.o.o. Sremska Mitrovica koja se dovodi u vezu sa vrhom vlasti u Srbiji. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije Srbije, ova firma je 2017. godine finansirala kampanju Srpske napredne stranke sa tri miliona dinara (oko 25.000 evra).

Od ove firme rukovodstvo rudnika prethodno je unajmilo dva mobilna postrojenja za drobljenje i prosijavanje uglja i to sklapanjem dva direktna sporazuma, bez raspisivanja tendera. Zatim je, prema revizorskom izvještaju, od avgusta do decembra 2022. godine isporučeno 39.382 tona „suho odsijanog“ uglja ukupne vrijednosti 7.992.112 KM, putem ovog mobilnog postrojenja, od čega se najviše (3.741.641 KM) odnosilo na kupca „Lider – Pro“ d.o.o. od koga je oprema i unajmljena.

U izvještaju se navodi da je sa ovom kompanijom “potpisano pet ugovora za isporuku različitih vrsta uglja po cijenama u rasponu od 33,60 EUR/t do 69,50 EUR/t, a cijena za ugalj sa tog mobilnog postrojenja iznosila je 100 EUR/t (za domaće kupce 194,87 KM)”.

Bitno je napomenuti da je prosječna cijena uglja na svjetskom tržištu prošle godine u jednom trenutku iznosila i 430 dolara po toni. Tadašnje rukovodstvo RMU Banovići u više navrata je tvrdilo da se radi o uglju niže kalorijske vrijednosti, koji ne odgovara potrebama domaćeg tržišta. Istu tvrdnju iznio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je izjavio da Elektroprivreda Srbije iz Banovića uvozi ugalj niže kalorijske vrijednosti.

“U Banovićima da kupujemo ugalj možemo kupiti jeftinije, drugačiji je lignit kvaliteta, mrki ugalj niže kalorijske vrijednosti, niži je i prevoz, ali imamo onda problem sa drobilicom jer nije usitnjen kako bi trebalo za našu termoelektranu,” naveo je Vučić te dodao da je ugalj sa 50 i 60 evra skočio na 400 evra.

O masovnom otkupu uglja Srbije od BiH portal CAPITAL pisao je prošle godine u vrijeme kada su građani mjesecima čekali isporuku ovog energenta a potražnja porasla najmanje četiri puta.

Vučić kupio sav ugalj u BiH, građani će se smrzavati

Međutim, s obzirom da je „Lider – Pro“ ugalj iz Banovića dobijao po cijeni od 33,6 – 69,5 EUR/t, novo svjetlo na cijeli ovaj slučaj stavlja revizorski izvještaj, u kojem se izražava sumnja u prijavljenu količinu izvezenog uglja, kao i tvrdnja da se radilo o uglju “niže kalorijske vrijednosti” koji je zbog toga prodavan po nižim cijenama.

“S obzirom na to da na površinskim kopovima ne postoje kamionske vage na novom mobilnom drobiličnom postrojenju, niti laboratorija za ispitivanje kvalitete uglja, ne možemo potvrditi da proizvedena količina suho odsijanog uglja odgovara količini izvaganoj i isporučenoj na Separaciji od 39.382 tona, ukupne vrijednosti 7.992.112 KM. Također, nije nam prezentovana dokumentacija ili analiza na koji način je utvrđena cijena ovog uglja po asortimanima bez utvrđene toplinske vrijednosti”, navodi se u izvještaju.

Još se dodaje da ovo javno preduzeće “u cilju realnog prikazivanja iskopane količine uglja na površinskoj i podzemnoj eksploataciji, nema instalisano vagarsko postrojenje na kopovima kako bi imalo tačan podatak iskopane rude, i time smanjilo prostor za eventualne nepravilnosti, s obzirom na to da na površinskim kopovima Grivice i Turija ne postoje kamionske vage na novom mobilnom drobiličnom postrojenju, niti laboratorija, i da su kopovi dislocirani u odnosu na separaciju, što stvara sumnju da li je iskazani prihodi od 7.992.112 KM realan.”

UIO odbija objaviti podatke o količinama izvezenog uglja preko firme „Lider – Pro“

Nakon objave revizorskog izvještaja TI BiH je zatražio od Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) podatke o tome koliko je iz BiH po ugovorima sa kompanijom „Lider – Pro“ izvezeno uglja iz RMU Banovići, ali je UIO odbila dostaviti ove informacije uz obrazloženje da one predstavljaju poslovnu tajnu.

Na to je TI BiH izjavio žalbu, pozivajući se na ranije presude sudova u BiH u kojima je naglašeno da ovakvi podaci trebaju biti dostupni javnosti ako postoji opravdan javni interes i ako njihovo otkrivanje može spriječiti nastanak štete po društvo.

Masovan izvoz uglja u Srbiju

Masovan izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine u Srbiju počeo je prošle godine zbog energetske krize i drastičnog skoka cijena na svjetskom tržištu, a prema podacima koje je TI BiH dobio od Uprave za indirektno oporezivanje, količina izvoza povećala se 5,7 puta, a vrijednost izvoza sa 20 skočila je na 144 miliona KM, o čemu je pisao portal CAPITAL.

BiH masovno izvozi ugalj u Srbiju

Ipak, ugalj iz BiH prodavao se u prosjeku po 150 KM/t, što je znatno niže od cijena koje su u tom trenutku bile aktuelne na svjetskom tržištu.

Iz RMU Banovići su u junu ove godine odgovorili da su na inostranom tržištu prodali 194.724 tona uglja, po prosječnoj cijeni od 121 KM. Od ostalih javnih preduzeća iz RMU Breza navode da su izvezli 5.358 tona (tipa orah) po cijeni od 175 KM/t i još 50 tona (tipa kocka) po cijeni od 180 KM/t. Iz RMU Kakanj tvrde da nisu izvozili ugalj, dok ostali rudnici u vlasništvu Elektroprivrede BiH još nisu dostavili ove informacije.

Pored javnih preduzeća među najvećim izvoznicima uglja iz BiH prošle godine bile su i velike rudarske kompanije u privatnom vlasništvu, ali se od UIO ne mogu dobiti pojedinačni podaci o ostvarenom izvozu.

Preduzeća koja imaju koncesiju na eksploataciju prirodnih resursa godinama su na meti poreskih organa zbog sumnje da iskazuju nerealno niske prihode kako bi platili manje poreze i manje koncesione naknade, koje su najčešće vezane za prihod ostvaren obavljanjem koncesione djelatnosti.

TI BiH je na ovaj problem ukazao u analizi stanja u oblasti koncesija u BiH, a objavio je i prvi registar koncesija jer je dostupnost podataka važan segment prevencije korupcije u ovoj oblasti. Transparentno.ba

OSTAVITE KOMENTAR

Molimo unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime

Povezane vijesti