Lideri Grupe 20 zemalja, uključujući i Kinu, složili su se da od ove godine obustave finansiranje termoelektrana na ugalj, na fonu sličnih dogovora na koji su se obvezale članice Grupe 7 zemalja kao i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
Kina, kao vodeći svjetski finansijer izgradnje termoelektrana na ugalj, još uvijek je uključena u preko 1,7 GW planiranih termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana u jugoistočnoj Evropi. Među njima se nalazi Kostolac B3 snage 350 MW koja je u fazi izgradnje.
Zemlje OEBS-a, među kojima se nalaze članice Evropske Unije, te Japan, Koreja i drugi, postigle su prošle sedmice dogovor da odmah uvedu zabranu bilo kakvog oblika državne finansijske pomoći za izgradnju termoelektrana u inostranstvu do kraja 2021. godine.
Na ovaj način je po prvi put donesen međunarodno obavezujući sporazum kojim se ukida izvozna podrška za izgradnju termoelektrana u inostranstvu.
Ovaj sporazum nije obavezujući za Kinu koja nije članica OEBS-a. Ipak, u oktobru ove godine Banka Kine, vodeća banka koja je tokom proteklih godina bila uključena u brojne projekte izgradnje termoelektrana na ugalj u svijetu, prekinula je sa praksom drugih kineskih banaka i postala je prva finansijska institucija u Kini koja je obustavila finansiranje novih termoelektrana na ugalj i rudarskih projekata u inostranstvu.
U septembru, prilikom obraćanja na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Si Đinping se obavezao da će se Kina povući iz novih projekata izgradnje termoelektrana na ugalj u svijetu.
Ovim je dodatno dovedena u pitanje legitimnost planiranog projekta izgradnje bloka 7 u Tuzli, čija se izgradnja finansira kreditom kineske Exim banke.
Gradnja ove termoelektrane još uvijek nije započela zbog otvorenih pitanja oko nedozvoljene državne pomoći, pribavljanja svih neophodnih dozvola i promjene u tehnologiji koju je predložila Gezhouba.
„Ovo je, za našu zemlju, bio rizičan posao od trenutka kada je od kineske Exim banke prihvatila kredit od 614 milijuna eura za projekt od kog će korist prije svega imati kineske firme i njihovi radnici. Pitanje je zašto kineske vlasti i dalje vrše pritisak na našu zemlju da investira u projekt koji će završiti kao ‘nasukana imovina”, kazao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla, koji prati planirani projekt Tuzla 7.
Majda Ibraković iz „Centra za životnu sredinu“ u BiH kaže kako su kineske investicije u ugalj u BiH prisutne pod velom tajne saradnje sa domaćim institutcijama i privatnim investitorima za gradnju termoelektrana – kao što je trenutno slučaj sa TE Ugljevik 3.
Dodaje kako je u tajnosti je potpisan memorandum o saradnji sa CNEEC i to bez prethodnih konsultacija sa javnošću i lokalnom zajednicom.
„Zahtjevamo da Kina ispuni obećanja i da istupi iz planiranih projekata termoelektrana Bosni i Hercegovini tako što neće produbljivati javni dug koji bi nastao pri realizaciji navedenih projekata“ dodala je Ibraković.
